ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 213
6. godišnji tečaj i međunarodna konferencija Libraries in digital age (LIDA), Dubrovnik-Mljet, 30. svibnja-3. lipnja 2005. Projekt LIDA (Libraries in digital age) započeo je 2000. godine i godišnji je međunarodni skup koji zajednički organiziraju Odsjek informacijskih znanosti Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku i američka School of Communication, Information and Library Studies Rutgers University. Aktualne teme koje prate promjene i zahtjeve digitalnoga okruženja svake se godine obrađuju u dvama dijelovima: jedan je posvećen istraživanju i razvoju, a drugi se odnosi na napredak u primjeni i praksi. Njima se nastoji prikazati postignuća informacijskih stručnjaka različitih profila, objašnjavajući suvremene probleme, prednosti i rješenja. Teme ovogodišnje LIDE ( http://www.ffos.hi71ida/lida2005 ) bile su: What can digital libraries do that traditional cannnot? Or do in addition? & Building a small digital library and digital library network. Digitalne knjižnice popularne su diljem svijeta zahvaljujući tomu što nude besprimjernu dostupnost sve većem broju knjižnih izvora i usluga te ponudi mnoštva funkcija i usluga koje nije moguće organizirati u tradicionalnim knjižnicama. Cilj je prve tematske cjeline bio istražiti postignuta ostvarenja i buduće izglede digitalnih knjižnica u smislu unaprjeđivanja sadašnjih i razvoja novih usluga, procesa, struktura i društvene prakse te ispitati njihovu integraciju s uslugama, strukturama i socijalnim funkcijama tradicionalnih knjižnica i srodnih ustanova. Budući da mnoge male organizacije/ustanove žele izgraditi digitalnu knjižnicu za svoje vlastite potrebe i korisnike, važno im je, s obzirom na ograničene resurse, ispitati najbolja rješenja za izgradnju, održavanje i dijeljenje digitalnih knjižnica. Stoga je drugi dio LIDE bio posvećen razmjeni praktičnih iskustava i istraživanja u izgradnji djelovanja malih digitalnih knjižnica u različitim ustanovama ili područjima, u srodnim mrežama i infrastrukturi prema regionalnom, institucionalnom ili tematskom kriteriju. Pozvani su predavači predstavili svoje istraživačke projekte i iskustva stečena radom u digitalnim knjižnicama, ponajviše u izgradnji on-line knjižničnih usluga i njihovoj evaluaciji. Uvodna su izlaganja bila posvećena društvenim i globalnim aspektima digitalnih knjižnica te njihovim učincima na područjima znanosti, obrazovanja umjetnosti i kulture. Christine L. Borgman (Department of Information Studies, UCLA, SAD) u e-Science, e-Learning, and Digital Libraries pokušala je definirati e-znanost i ulogu digitalnih knjižnica u njezinu razvoju i širenju. Napomenula je daje njezina tehnička infrastruktura u nastajanju i da njezini socijalni aspekti još nisu zaživjeli, za stoje potrebna veza između podataka i dokumenata. Postojeća infrastruktura akademske zajednice također je u razvoju, dok je infrastruktura podataka razlomljena unutar različitih područja i znanosti, a digitalne knjižnice trebale bi biti važna poveznica znanosti i učenja u elektroničkom okruženju.
