ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 209
hrane, kao i svi drugi javni službenici, u ophođenju s javnošću dužni pridržavati se načela zakonitosti, ravnopravnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, primjerenosti, dosljednosti, objektivnosti, nepristranosti i dostupnosti informacijama, gradske službe ustrojene su i organizirane tako da javnost najbrže dođe do tražene informacije. Osim što se na telefonskoj centrali nalazi služba za informiranje koja stranku upućuje u mjerodavnu službu, postoji i posebna Služba za odnose s javnošću i protokol u Stručnoj službi gradonačelnika i gradskoga poglavarstva. Služba za odnose s javnošću i protokol uspostavlja komunikaciju s javnošću, organizira konferencije za novinare, intervjue i izvješća, dostavlja informacije elektroničkim i drugim medijima. Posebna pozornost posvećuje se razvijanju i unaprjeđivanju komunikacije s građanima te su postavljeni informacijski stupovi u Gradu, organizirane dežurne službe, telefonske linije, knjige žalbi, sandučići za prijedloge i predstavke građana, a uspostavom web stranice Grada Zagreba ubrzana je elektronička komunikacija gradskih službenika s javnošću. Da bi se što brže i učinkovitije ostvarilo pravo pristupa informacijama na svim lokacijama, postoje prijamne kancelarije, u kojima je moguće neposredno primiti stranku, saslušati je, pružiti joj pomoć u ispunjavanju zahtjeva ili je uputiti na službu koja je mjerodavna za traženu informaciju. Dr. Valentina Petaroš, nezavisni istraživač za Associazione Dalmata di Storia Patria u Pokrajinskom arhivu Kopar održala je kratko izlaganje // mutismo dei documenti, u kojem je naglasila koliko je povjesničaru istraživaču važno da su dokumenti koje proučava pravilno klasificirani i sređeni, jer tako može prepoznati »genealogiju dokumenata« i utvrditi tijek povijesnoga zbivanja koje istražuje. Preciznom identifikacijom rukopisa filologija može pružiti veliku pomoć u pravilnoj dataciji dokumenta i čitanju njegova sadržaja. Mladen Paver, voditelj radionice »K svojim korijenima« na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu opisao je u izlaganju Rodoslovac - amater na vratima arhiva način rada rodoslovnih istraživača - amatera. Naglasio je da arhivi unaprjeđuju svoje kontakte s istraživačima genealogija, upućujući korisnike na raspoloživu građu, ponajprije matične knjige. Vrlo korisnima pokazale su se kratke, u obliku letaka tiskane instrukcije. Mikrofilmiranje i digitalizacija matičnih knjiga, izrada aplikacija za unos, pretraživanje i ispis podataka o osobama, stavljanje popisa matičnih knjiga na Internet samo su neki od načina na koji arhivi mogu pomoći rodoslovcima u njihovim istraživanjima. U završnom dijelu Skupa održan je Okrugli stol (moderatori: Tibor Toth, Štefanija Kasabašić, Branka Molnar), na kojem su doneseni sljedeći zaključci: postojanje Zakona o pravu na pristup informacijama pozitivno je, bez obzira na njegove brojne manjkavosti i slabosti; kod građana treba razvijati svijest o postojanju Zakona; prilikom primjene Zakona nije riječ o dobroj volji državne i ostale administracije, nego je omogućivanje prava na pristup informacijama Zakonom određena dužnost uprave; korisnici arhivskoga i bibliotečnoga gradiva trebali bi
