ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 201
8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Poreč, 24.-27. studenoga 2004. Ovogodišnji su AKM seminar organizirali Hrvatsko arhivističko društvo i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a središnja je tema bila upravljanje digitalnim sadržajima. Izlaganja i radionice okupili su više od stotinu i dvadeset knjižničara, muzealaca, arhivista i informatičara zainteresiranih za razmjenu praktičnih i teorijskih iskustva u svjetlu razvoja i uporabe novih tehnologija na područjima svojega djelovanja. Trodnevni je program započeo izlaganjem Tomislava Šole o heritologiji. Heritologija ili opća teorija baštine definirana je kao »disciplina koja se bavi procesima spremanja i prijenosa informacija«. Istražuje prirodu kolektivne memorije i identiteta, društvene potrebe te primjenu stečenih spoznaja na djelovanje struka, institucija i akcija s područja baštine a radi njezine upotrebe u očuvanju identiteta. Kao jedinstvena teorijska osnovica djelatnosti koje se bave baštinom ona ju tumači kao neophodnu mudrost potrebnu za kvalitetni razvoj suvremenoga društva. Ivan Bauer i Jasenka Zajec u izlaganju Prijevod norme »ISO 5127:2001 Information and documentation - Vocabulary« na hrvatski jezik govorili su o normizaciji i važnosti stvaranja ujednačenoga nazivlja u određenoj struci. Predstavili su rad Tehničkoga odbora DZNM/TO 46 Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije te prikazali različite faze rada na prihvaćanju ISO norme 5127 u hrvatskom prijevodu. Analizirali su jezičnu problematiku prevođenja stručne terminologije s engleskoga na hrvatski na sintaktičkoj, leksičkoj i semantičkoj razini te primjerima ilustrirali rješenja primijenjena u reviziji hrvatskoga prijevoda. Vlatka Lemić u Preuzimanju digitalnog gradiva u arhivima predstavila je osnovne aktivnosti državnih arhiva vezane uz razvoj računalnih spisovodstvenih sustava i e-uprave, kao i djelovanje tijela javne i državne uprave u elektroničkom okruženju. Predstavljen je utjecaj suvremenih tehnologija u stvaranju zapisa na arhivske funkcije preuzimanja i zaštite gradiva, a preuzimanje digitalnoga gradiva u arhive objašnjeno je na primjeru britanskoga National Archivesa, odnosno njegovih servisa National Digital Archive of Datasets (NDAD) i UK Government Web Archive. U izlaganju Arhiviranje sadržaja Weba u projektima nacionalnih knjižnica Sofija Klarin govorila je o ulozi WWW-a u multimedijskom elektroničkom nakladništvu, odnosno pružanju masovnih i distribuiranih izvora informacija. Od 1996. godine nacionalne knjižnice i druge ustanove traže rješenja za očuvanje sadržaja Weba, najviše u kontekstu osiguranja obveznoga primjerka te vrste elektroničke građe, radeći pritom na definiranju kriterija odabira, dubine obuhvata i primjerenih načina snimanja i arhiviranja, opisa, pohrane, dostupnosti i osiguranja buduće čitljivosti arhivirane građe. Izloženi su različiti modeli snimanja i pohrane Weba u nacionalnim knjižnicama te projekt Internet Archive.