ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 191
A nema gotovo ni jedne koja nije živi svedok nadčovečanske borbe i žrtava koje su podneli naši narodi u toku Narodnooslobodilačkog rata. Šteta koja je nanesena bila našem železničkom saobraćaju u toku borbe, pretstavlja iznos od 25 milijardi dinara, ne računajući gubitak nacionalnih prihoda za period 1941.-1945. godine. Stanje naših pruga po oslobođenju zemlje pretstavljalo je pravu pustoš. Uništeno je ili oštećeno bilo: koloseka (ne računajućih sporednih) 57%, mostova (dužine iznad 30 m) 61%, mostova od 3-30 m otvora 33%, stanica 45%, ložionica 53%, ložioničkih radionica 80% ... Samo u 1945. godini utrošeno je bilo na obnovu železničke mreže preko 50,000.000 radnih časova ... Do avgusta 1945. godine bio je osposobljen najveći deo pruga u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, a koncem 1946. godine ostala je još da se osposobi pruga Kraljevo-Skoplje i veza sa Splitom ... Obnova strahovito oštećene pruge Beograd-Zagreb, na kojoj nije ostao ceo gotovo ni jedan most, prag, šina ili skretnica, bila je završena mesec dana posle oslobođenja Zagreba ... Samo u 1945. godini bilo je obnovljeno i predato u saobraćaj 300 lokomotiva, 1.400 putničkih i preko 5.500 teretnih vagona ... Delo obnove bilo je uglavnom završeno u toku 1946. godine. To delo može da služi kao častan primer svesti i požrtvovan)a naših železničkih trudbenika, naše Armije i narodnih masa ... Od završetka rata mi smo do danas pustili u saobraćaj 826,5 km novih pruga. U toku i do konca 1949. godine biće dovršeno 221,7 km novih pruga dok se radi na daljih 409,8 km pruga koje će biti dovršene u toku iduće godine. Ako uporedimo tempo rada na izgradnji pruga pre rata i danas, videćemo daje u deset najintenzivnijih doratnih godina - od 1933. do 1940. godine, stara Jugoslavija izgradila i pustila u saobraćaj svega 371,1 km, tj. prosećno 54 km pruga godišnje, to znači da se tempo u gradnji po oslobođenju upetostručio. Slične rezultate mogli bi navesti u svim službama i granama delatnosti našeg železničkog transporta.« 55 U Hrvatskoj je bilo uništeno 3181 km kolosijeka, 258 komada ili 9 149 m mostova, 65 komada ili 200 m propusta, 2619 komada ili 217 094 m 2 postaja i ostalih zgrada. Od ratnih razaranja najviše je stradala magistrala. Tu su i lička pruga s razorenim mostovima i bez gornjega stroja, riječka pruga s porušenim mostovima, sporedne pruge s prevrnutim kolosijecima, spaljenim postajama itd. Dio oštećenja potjecao je i od partizanskih akcija, a postaje Vinkovci i Brod potpuno su uništene britanskim bombardiranjem. Obnovljenost svih pruga u HrvatSto godina železnica Jugoslavije (1849.-1949.), zbomik članaka povodom stogodišnjice železnice Jugoslavije. Izdanje redakcije Štamparskog preduzeća Jugoslovenskih železnica, Beograd, 1951., str. 20-22.
