ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 149
podijeljeno na pet okruga (Obrovac, Knin, Klis, Sinj i Imotski), na čelu kojih je postavljen providur, a u Metkoviću i Vrgorcu, sopraintedent. 8 Budući da se cijelo razdoblje Prve austrijske uprave u Dalmaciji može nazvati provizorijem, moguće je da je Glavna uprava u Vrgorcu s kojom pismeno komunicira Mjesno starješinstvo Makarske institucija iz mletačkoga razdoblja koju Austrijanci nisu stigli zamijeniti s novim organom. Ipak, to nije moguće sa sigurnošću tvrditi. Druga je mogućnost daje riječ o funkciji i organu Teritorijalnih snaga (Forza territoriale) koje djeluju u Dalmaciji od mletačkoga razdoblja do polovice 19. st., a ustrojstvo kojih je slabo istraženo. 3. Povijest arhivskoga fonda Budući da je Mjesno starješinstvo u Makarskoj ujedno imalo i funkciju prvostupanjskoga suda, prema nekim dostupnim podatcima jedna od pretpostavki jest daje daljnja sudbina arhivskoga fonda vezana za potomnju organizaciju sudstva, odnosno za arhiv Kotarskog suda u Makarskoj i Okružnoga suda u Splitu. Naime, Mjesno starješinstvo Makarske prestalo je postojati dolaskom Francuza, odnosno postojalo je još do kraja 1806. godine. Uspostavom Druge austrijske uprave u Dalmaciji 1814 dolazi do nove organizacije sudstva i uprave u odnosu na francusku upravu, a i na onu za Prve austrijske uprave 1797.-1806. Pokrajina Dalmacija više se ne dijeli na mjesna starješinstva, već na okruge, i to 1815. na pet okruga: zadarski, splitski, makarski, dubrovački i kotorski, da bi kasnije došlo do spajanja makarskoga i splitskoga okruga. Okruži su se dijelili na općine. Sustav sudova za cijelu Dalmaciju, koja sada uključuje i Dubrovnik i Boku kotorsku, određenje proglasom od 22. prosinca 1817., što gaje izdalo Prizivno sudište u Zadru nakon kraljeve odluke i dvorskoga dopisa od 18. lipnja 1817. Po tom je proglasu Prizivno sudište u Zadru (Tribunale d'Appelo e Superiore Giudizio Criminale) vrhovni sud za Dalmaciju, a uz njega djeluju četiri prvostupanjska okružna suda (Tribunali collegiali): u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Osim njih postoje i 24 kotarska suda (Preture) 9 Kotarski sud u Makarskoj, koji je na neki način pravni sljednik Mjesnoga starješinstva Makarske iz doba Prve austrijske uprave, u djelokrugu je Okružnoga suda u Splitu. Tijekom Druge austrijske uprave bilo je promjena u organizaciji sudstva, ali se odnos Okružni sud u Splitu - Kotarski sud u Makarskoj nije promijenio. 10 Po toj su osnovi najvjerojatnije spisi Mjesnoga starješinstva bili svojedobno smješteni u Okružnom sudu u Splitu, premda na temelju dostupnih podataka u to ne možemo biti potpuno sigurni. 8 Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Arhiv Hrvatske, Zagreb, 1969., str. 290. 9 Maštrović, V.: n. dj., str. 64. 10 Isto, str. 61.
