ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 136

nih odluka u kojima presudnu ulogu ima direktor/ravnatelj arhiva i koje, kad se analiziraju kroz duže razdoblje, same svjedoče o nedosljednostima i vrludanjima u izgradnji zbirke. Ne čudi stoga iznenađenje korisnika kad u arhivskoj knjižnici pronađu knjigu koju u njoj ne očekuju, kao ni razočaranje kad ne nađu onu koja bi u njoj svakako trebala biti. Zbirke u zbirkama Na izgradnju zbirki arhivskih knjižnica veliki utjecaj imaju njezini korisnici. Osim posrednoga utjecaja na politiku gradnje zbirki iskazivanjem svojih stvarnih potreba, dio njih i neposredno sudjeluje u oblikovanju zbirki doniranjem ili prodajom svojih osobnih knjižnica. Njih za arhive i arhivske knjižnice vežu dugogodišnja istraživanja i boravci u njima te, s tim u svezi, želja da daju osobni doprinos razvoju arhivske djelatnosti. Sve arhivske knjižnice posjeduju ovakve zbirke. Knjižnica Hrvatskoga državnog arhiva ima 6 takvih zbirki (Jaroslav Sidak, Stjepan Antoljak, Josip Adamček, Igor Karaman, Bernard Stulli, Ivan Očak). Knjižnica Državnoga arhiva u Zagrebu ima zbirku Ferde Sišića. Specifičnost je ovih zbirki što one u cijelosti korespondiraju s postojećim zbirkama knjižnica. Ovo se u stručnoj literaturi smatra upravo idealnom okolnošću,

13 jer se zna da su ove specijalne zbirke nastale voljom i spretnošću donatora, a ne nastojanjem arhiva i arhivskih knjižnica. Nešto je nepovoljnija situacija s privatnim knjižnicama poznatih osoba iz nacionalne i lokalne povijesti koje u arhive dospijevaju kao dijelovi osobnih ostavština. Podudarnost je ovih zbirki s fondovima knjižnica manja, pa i one svojim dijelovima arhivskim knjižnicama predstavljaju svojevrstan balast. Od nastanka na ovamo sve su arhivske knjižnice u svojim fondovima imale rijetke i vrijedne knjige. One dakako nisu i ne mogu biti dominantan dio fonda, ali se o njima primjereno skrbi ili kao o odvojenim zbirkama ili kao o dijelovima općih zbirki. Ipak, nema opravdanja da arhivi posebno nabavljaju rijetke knjige. Njih se tretira kao i ostalu literaturu, nabavlja ih se ako su u funkciji osnovne djelatnosti,

14 pogotovo jer su skupe i zahtijevaju dodatna ulaganja u njihovu zaštitu i čuvanje.

15 Osim osobnih knjižnica u arhivske knjižnice često se uključuju i neke specifične zbirke, koje bi prije pripadale muzejskim, samostanskim, općim ili knjižnicama državnih tijela. Riječ je o specifičnoj građi po sadržaju ili po obliku. Knjižnica Hrvatskoga državnog arhiva na primjer skrbi o zbirci Plaški Gornjokarlovačke 13 Gakobo, J.: The wie of the special collection in the academic library. International Library Review, (1985), 17, str. 405-418 (str. 406). 14 Ibrišagić, I.: Biblioteka u arhivu. Priručnik iz arhivistike, uredio B. Stulli. Savez društava arhivskih radnika Jugoslavije, Zagreb, 1977., str. 288-294 (str. 290). 15 Gakobo, J., nav. dj. str. 409.