ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)

Strana - 126

Početkom 14. stoljeća zadarski plemići postavili su zahtjev da se notar bira iz njihovih redova, ali je iz Venecije javljeno da se neće uvoditi »nikakve novotarije«, već da se izbor notara u Zadru mora vršiti kao i prije.

68 Brački statut nije ovako opširan, iako donosi manje-više uobičajene odredbe. Kancelar na otoku Braču zaklinjao se pri nastupu na dužnost da će sve imbrevijature (notarskih) instrumenata koje bude napravio izvući i objaviti u roku od šest mjeseci. Također se obvezivao da neće napuštati zaselak noću bez dopuštenja zamjenika kneza ili suca (knjiga I. gl. 6.).

69 Ako je oporuka napisana bez notara, da bi bila pravovaljana, trebale su se izjave svjedoka zapisati u komunalnu knjigu (knjiga I. gl. 28.). Godine 1415. određeno je da nitko osim komunalnoga kancelara ili komunalnoga notara ne smije sastavljati nekakvu ispravu ili bilješku, a ako su oni odsutni s otoka, onaj komu je potrebna isprava ili bilješka trebao je dobiti dozvolu uprave otoka da je napiše. Prije spomenuta odredba o oporukama i dalje je vrijedila (knjiga IV. gl. 59.).

71 Doduše, zbog opasnosti od kuge bilo je 1430. određeno da onaj koji boluje od te bolesti može izreći svoju posljednju volju u nazočnosti dvaju svjedoka, a oni to moraju u određenom roku javiti kancelaru. On će tada zapisati izvještaj u kancelarijsku knjigu i oporuka će, nakon što se izvrše potrebne formalnosti, biti valjana (Reformacije knjiga II. gl. 4). I brački statut propisuje uobičajene odredbe protiv krivotvoritelja isprave, onoga koji da napraviti krivotvoreni (notarski) instrument, onoga koji nekoga drugoga optuži za krivotvorenje, a to ne bi mogao dokazati (knjiga III. gl. 9., 10. i li.).

73 Odredba iz 1431. pokazuje da se notari stranci nisu uvijek lako navikavali na rad u dalmatinskim komunama: dolazile su pritužbe na slab rad općinske kancelarije i posebno notara: da nije vješt poslu, da ne pozna mjesne prilike niti jezik stanovništva, kojemu zato nastaju razne teškoće i štete.

74 Statut grada Skradina, po svemu sudeći iz prve četvrtine 14 st.,

75 ne donosi točne odredbe o prostoru čuvanju arhivskoga gradiva. Odredbe o notaru u Skradinu slične su onima iz ostalih dalmatinskih gradova. Notar je sastavljao »javne isprave« (instrumenta puplica), koje se nisu mogle pobiti svjedocima (gl. 33.).

76 ™ Stulli, 166-167. 69 Statut Brača, 102. 70 Isto, 108. 71 Isto, 145. 72 Isto, 178-179. 73 Isto, 115. 74 Stulli, 167-168. 75 Statut grada Skradina (preveo Ante Birin), Matica hrvatska Skradin, Zagreb-Skradin, 2002., 125-131. 76 Isto, 199-200, 267.