ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 123
Čuvanje gradiva i njegova uporaba bila je, čini se, stalan problem u hvarskoj Općini. Zato se 1532. određuje da nitko ne smije dirati u knjige općinske kancelarije ako nisu nazočni kancelar i njegovi pomoćnici; prijepisi iz knjiga, isprava i drugih spisa mogu se dobiti samo uz dozvolu kneza (potestata), a takve prijepise smiju izrađivati samo općinski kancelar i njegovi pomoćnici. Godine 1555. određuje se da se bez pismenoga naloga kneza ne mogu davati prijepisi iz zapisnika vijeća plemića ili zborova pučana; kancelar i njegovi pomoćnici koji prekrše takvu naredbu kažnjavaju se gubitkom službe. Dakle, i ovdje je uporaba gradiva u privatne svrhe ovisila sve više o diskrecijskoj vlasti kneza. Odredba iz 1542. pokazuje da su mnogi notarski protokoli i spisi od umrlih notara ostali u privatnim rukama, iako je prije bila praksa da se notarski spisi nakon smrti notara predaju općinskoj kancelariji. Zato se ovom odredbom nalaže privatnim osobama, koje imaju takve spise, da ih vrate u općinsku kancelariju u određenom roku pod prijetnjom kazne. Notari ili kancelari davat će zainteresiranim strankama izvatke - prijepise iz spomenutih protokola i spisa, ali smiju to činiti samo iz onih protokola i spisa koji su prezentirani u općinskoj kancelariji. Dakle, i ovdje je potvrđeno pravo privatnih stanaka da se služe notarskim gradivom u svoje privatne svrhe, ali je to uvjetovano određenim režimom čuvanja notarskih spisa i protokola, odnosno jednoga njihova dijela. Korčulanski statut najstariji je naš statut, pa odredbe u njemu nisu tako detaljno razrađene. Ipak, i ovdje su propisane kazne za krivotvoritelje isprava (stara redakcija gl. 14.). 47 Gotovo je identična odredba iz nove redakcije gl. 19. 48 O detaljnoj brizi za isprave svjedoči statut grada Zadra. Ako bi neki notar preminuo prije nego bi »skraćene zapise isprava« (instrumenta abreviata) dopunio i prenio »u javni oblik« (in publicum formám), onda neka to napravi drugi »zakonit i valjan notar odnosno pisar« (per bonum et legalem notarium seu tabellionem), a te isprave neka imaju »potpunu valjanost« (plenissimam firmitatem) (knjiga II. gl. 88.) 49 Isto tako kancelar (cancellarius) zadarskoga kneza smije osnažiti stare »notarske zapise odnosno sažetke - imbrevijature« (notae sive abbreviature); također smije te sažetke »proširiti po navadi i običaju preminulog notara« (Reformacije 53.). 50 Nakon stoje notaru usluga plaćena usluga, dužan je smjesta zapisati imena svjedoka i ugovaratelja te količinu s navodom dana, mjeseca i godine, a potom zapisati sadržaj »u notarsku knjigu« (in quaterno imbreviaturam) (knjiga II. gl. 89.). Naglašava se da čim se ugovor nađe »u notarStulli, 155-157. Korčulanski statut. Statut grada i otoka Korčule (1214-1265) (preveo Antun Cvitanić), drugo, izmijenjeno i prošireno izdanje. Književni krug, Split, 1995., 88. Isto, 118. Zadarski statut sa svim reformacijama, odnosno, novini uredbama donesenima do godine 1563. (preveli Josip Kolanović i Mate Krizman), Ogranak Matice Hrvatske, Hrvatski državni arhiv, Zadar-Zagreb, 1997., 206-207. Isto, 554-555.
