ARHIVSKI VJESNIK 48. (ZAGREB, 2005)
Strana - 113
socijalnu i gospodarsku propagandu koja bi uključivala izraze želje Monarhije za mirom te žaljenje zbog rata i njegovih posljedica. Navedena predavanja trebali bi sastaviti srednjoškolski profesori i činovnici trgovačke komore. 34 Temeljem odobrenja zahtjeva 14 ruskih ratnih zarobljenika za stalnim prebivalištem u Austro-Ugarskoj koje je Ministarstvo rata uputilo hrvatskom banu donose se važna pravna pitanja za ruske ratne zarobljenike od 13. IX. 1918., u kojima se govori o višegodišnjem boravku gotovo milijun ruskih državljana u austrijskom zarobljeništvu, njihovu radu u poljoprivredi i industriji, upoznavanju sa stanovništvom te postupkom sa zarobljenicima do njihova povratka u domovinu. Brigu o zarobljenicima vodio bi Ured za pravnu pomoć za neprijateljske zarobljenike, koji bi se tek trebao osnovati u Beču i Budimpešti i bio bi mjerodavan za organizaciju povratka u Rusiju. Dano je više priloga s temama na koje treba paziti, npr. odobrenje naseljavanja ruskih i ukrajinskih zarobljenika u Austro-Ugarskoj kao radne snage u gospodarstvu te se kaže da zarobljenik može i ne mora otići, a Monarhija ga može protjerati ako je vojno sumnjiv, no sve ovisi o motivu njegova ostanka (ako se prilagodio životu u Austro-Ugarskoj, žena ga u Rusiji vara, oduzet mu je posjed, ima slobodu u Monarhiji). O molbama za ostanak odlučivat će Ministarstvo rata, unutrašnjih poslova i financija, a navedeni su i razlozi odbijanja; određuje se postupak kod sklapanja braka s državljankom Austro-Ugarske; dane su odredbe o pravnoj sposobnosti zarobljenika - mogućnost sklapanja pravnih poslova; opisan je postupak sa zarobljenicima koji rade u poljoprivredi i industriji (radna obveza, opskrba, odjeća, plaća); navode se odredbe o radu u vojnim pogonima; govori se o postupku sa zarobljenicima u zarobljeničkim logorima do povratka u domovinu (rad, izlaz bez pratnje, posjete lokala, legitimiranje, kazne); reguliran je prijevoz zarobljenika - prema propisima i organizaciji Ministarstva rata s priloženim evidencijskim listom za pojedinoga zarobljenika (ime, čin, mjesto i vrijeme zarobljavanja, državljanstvo, vjera, liječnički pregled); nešto je navedeno i o postupku s časnicima - koji su ratni zarobljenici sve dok se ne vrate u domovinu i tretiraju se prema Haaškom sporazumu. U prilogu se popunjene osobnim podatcima nalaze tzv. Bilježnice za ruske zarobljenike kao obrazac molbe za ostanak. 35 Zaključak U ovom radu predstavljen je izbor iz nevelika gradiva o ruskim ratnim zarobljenicima u Hrvatskom državnom arhivu, uglavnom koncentriranoga u fondovima Zemaljske vlade, a dani su i manji osvrti na ostavštinu grofa Erdődyja i Ilustrovani list. Naznaka o sačuvanosti pojedinačnih dokumenata, koje ovom prilikom nisu obuhvaćene, ima i u gradivu Odvjetničke kancelarije dr. Radivoja Waltera, u seriji o djelatnosti kancelarije u kaznenim predmetima, također je 34 HDA, UOZV, rV B-res. 3774/1918. 35 HDA, UOZV, IV B-res. 5059/1918.
