ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 98

Ako se ovaj podatak usporedi s podatkom iz 2000.

8 dobije se slika velikoga povećanja arhivskoga prostora opterećenoga problemom vlage. Pojedinačno gledano najveće je povećanje iskazao Hrvatski državni arhiv, za čak 9578 m

2

. Još šest arhiva iskazalo je manje ili veće povećanje prostora opterećenoga neodgovarajućim klimatskim uvjetima, dok je kod ostalih stanje ostalo isto ili je došlo do smanjenja površina opterećenih ovim problemom. Pokazatelji mogu biti posljedica činjenice da su odredbama novoga Pravilnika vrijednosti temperature i vlage jasnije određene, ali i da arhivi temeljitije pristupaju praćenju i iskazivanju ovih podataka. Donoseći ovu važnu odredbu Pravilnik, kao arhivski propis, može bitno utjecati na konkretnu situaciju u našim arhivskim spremištima. Kroz oko 4113 m

2 ili 12% arhivskih spremišta prolaze instalacije i oprema koja nije namijenjena zaštiti arhivskoga gradiva, a oko 4400 m

2 ili 12,8% spremišnoga prostora nema uređen prolaz od najmanje 120 cm. U arhivima je na neodgovarajućim policama i drugoj opremi smješteno oko 4164 dužnih metara ili 4,3% arhivskoga gradiva, a oko 776 dužnih metara ili 0,8% još je uvijek smješteno na podu. Smještaj arhivskog gradiva u spremištima • gradivo na podu • gradivo na drvenim policama • gradivo na metalnim policama V. Pavliček, Arhivske zgrade u Hrvatskoj - stanje i problemi, Arhivski vjesnik, god. 43 (2000), str. 137-146.