ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 59
2. mjesna odrednica - naselje i eventualno točna adresa (ulica i broj) ako je poznata. U skladu s povijesnim pristupom, kao mjesna odrednica upisivan je tadašnji naziv ulice, dok je današnji naziv naznačen u napomeni. Kod regionalnih odrednica također se poštivao povijesni pristup, pa su odrednice županija, podžupanija i kotareva određivane s obzirom na pripadnost pojedinih lokaliteta tadašnjim županijama (tako ćemo primjerice sisačko područje potkraj 19. stoljeća tražiti u Zagrebačkoj županiji, u okviru koje se tada to područje nalazilo). Kod prikaza regulacija vodnih tokova i gradnji na vodama prva mjesna odrednica u pravilu je naziv vodotoka, a druga naselje ili područje koje je zahvaćeno regulacijom. Kod nacrta mostova mjesna odrednica određena je na isti način - prva je odrednica vodotok, koji se premošćuje, a druga naselje u kojem se most nalazi. Kod obrade nacrta željezničkih pruga i cesta kao mjesna odrednica u pravilu je označena polazišna i završna točka prikazane prometnice ili, ako drugačije nije moguće, šira regionalna odrednica (središnja Hrvatska ili ime županije). 3. vrsta objekta - ova odrednica označuje tip objekta koji nacrt prikazuje (bolnica, kotarski sud, pošta, vojarna, stan, most, mlin ...) 4. vrsta gradiva - određuje o kojem je tipu kartografskoga gradiva riječ. Kao vrsta gradiva, jedinice su klasificirane s obzirom na mjerilo i sadržaj koji prikazuju u sljedeće kategorije: 67 - nacrt - tehnički prikaz objekta u krupnom mjerilu, tlocrt, presjek ili bokocrt - plan - tlocrtni prikaz širega područja (obično naselje ili njegov dio) izrađen u krupnijem mjerilu - karta - zemljopisni prikaz širega geografskog područja u sitnom mjerilu. Karte mogu biti općeg ili tematskog karaktera. 68 5. vremenska odrednica - godina ili raspon godina u kojem je prikazan objekt. Ne poklapa se nužno s godinom izdanja (npr. nacrt koji prikazuje rekonstrukciju izgleda sisačkoga kaštela u vrijeme sisačke bitke, a koji je izdan 1997., imat će vremensku odrednicu 1593., a godinu izdanja 1997.) 6. naslov nacrta, plana, karte - predstavlja doslovni naslov s nacrta, plana ili karte. Kada je naslov nepoznat (zbog oštećenja, dio nacrta nedostaje ili naslov nije ispisan na nacrtu), obrađivač sam određuje naslov koji je u skladu s onim što Slukan-Altić. Mirela, Zbirka planova, Zagreb, 2002. O tom opširnije usp. Slukan-Altić, Mirela, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima. Meridijani. Samobor, 2003.
