ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 30

vodnik« (bez podbrojeva, op. R. B.). Postojeća praksa dodjeljivanja signatura kod raspoređivanja spisa u rad, prema oznakama organizacijskih jedinica, postala je obvezatnom. Uputstvo je predvidjelo signature u obliku rimskih brojeva, iako gornji primjeri pokazuju da se signiranje ipak provodilo s većom raznolikošću, uključujući pored brojeva i slovčane oznake. Sto se tiče sustava odlaganja on se temeljio na tekućem broju spisa, čime je propisano ono što se do tada već uobičajilo. Autori elaborata Organizacija kancelarijskog poslovanja u državnoj administraciji iz 1955., u svojem kritičkom osvrtu na sustav koji su zatekli pristupivši reformi uredskoga poslovanja kažu daje on preuzeo obilježja predratnoga jugoslavenskog sustava, a taj je predratni sustav karakterizirala, kako kažu, »centralizacija arhive, numerička klasifikacija, pismene evidencije predaje predmeta i kontrapismene potvrde dalje predaje, evidencione knjige za snalaženje u obilju akata, klasifikacija i evidencija itd. itd.« Svoj stav i nakanu da promijene zatečeni sustav pokazuju komentarom prema kojemu spomenuta obilježja imaju podrijetlo u »dubokom nepovjerenju prema ljudima zaposlenima u državnoj administra... 19 Cljl«. Sto se tiče Uputstva o uvođenju jednoobraznog djelovodnika konstatiraju da je i ono usmjerilo poslovanje državne uprave na kolosijek »numeričke klasifikacije akata«, misleći pritom na čuvanje spisa prema tekućem urudžbenom broju, a ne prema dodijeljenoj signaturi ili registraturnoj oznaci. To je pridonijelo strogoj centralizaciji sustava, u kojemu se spisi urudžbiraju i čuvaju najednom mjestu. Zbog takvoga sustava za njihovo pretraživanje i kontrolu kretanja rabio se veći broj dodatnih evidencija, poput predmetnih ili imenskih kazala (tzv. registara), brojevnika (pregleda stranih brojeva) i kontrolnika (evidencije o primopredaji akata između pisarnice i mjerodavnoga odjela).-0 Treba svakako napomenuti daje 1954. (godinu dana prije izrade elaborata) o slabostima toga sustava pisao i S. Kranjc, jer će on poslije imati velikoga udjela u provedbi, pogotovo u završetku reforme uredskoga poslovanja. Njegov osvrt nastao je za potrebe Državnoga sekretarijata za opću upravu i budžet NR Slovenije (Državni Sekretariat za občo upravo in proračun LRS), a objavljenje u časopisu Ljudska uprava (VH/1954., br. 12). Kranjc je također ukazivao na preveliki broj evidencija koje sustav sadržava, primjećujući, međutim, da bi bez njih pretraživanje bilo nemoguće. Uputio je na suvremeni zapadnonjemački sustav poslovanja sa spisima, utemeljen na decimalnoj klasifikaciji, a uz njega je predlagao uvođenje jednostavnijih evidencija, tj. pojednostavljenoga oblika Dunđerović, Božidar; Pataković, Emil; Rajman, Josif, nav. dj., str. 4. Isto, str. 5, 14-15.