ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 211

je prouzročila uporaba novih tehnologija. Peter Pavel Klasinc u članku Kompatibilnosti između arhivistike i informatike. Treba li arhivist također biti i informatičar? govori o suvremenoj situaciji u kojoj su se arhivisti počeli služiti računalima. Naime, mnoge su vrste gradiva isključivo elektronske, a kako ulogu u oblikovanju dokumenata imaju i informatičari i arhivisti, njihov rad mora biti kompatibilan. Također je važno i pitanje dostupnosti i pretraživanja elektroničkih zapisa. Računala su u rad arhivista uvela novu terminologiju, kao i potrebu suradnje s informatičarima. Arhivisti bi trebali mudro iskoristiti iskustva knjižničara. Iznimno je važna dostupnost gradiva korisnicima. Rodrigo Readi Nasser i Karl Ernst Lupprian u Uzorku elektroničke prezentacije hibridnih upravnih spisa u arhivima govore o popisu hibridnoga gradiva, a rad je nastao na temelju njemačkoga projekta Digitalnoga arhiviranja upravnih dokumenata u državnom arhivu Bavarske. Projekt treba provjeriti u praksi kako bi se pokazala njegova učinkovitost. O arhivistici/vrednovanju Elisabeth Schoggl-Ernst u Ulozi arhivista u vrednovanju gradiva govori o vrednovanju, jednom od najvažnijih zadataka arhivista i arhiva. Vrednovanje je u Austriji zakonski uređeno, određeno je koje se gradivo ne smije uništiti, a uredski djelatnici i arhivisti surađuju kako bi se proces lakše odvijao. Vitkor Rojšek u članku Razvoj suvremenoga dokumentacijskoga sistema u Gradskoj općini Ljubljana raspravlja kako je pisarnica bez papira teško ostvariv ideal. Velike se uštede mogu postignuti smanjenjem količine papira, te se elektroničko snimanje i arhiviranje dokumenata mora ugraditi u svaki sustav uredskoga poslovanja i predstavljati osnovni podsustav svakoga cjelovitog sustava za upravljanje dokumentima. Bez učinkovitoga skeniranja i arhiviranja dokumenata zapravo radimo s nekadašnjim sustavom evidencija, koji se od »ručnoga« razlikuje jedino po tom što se evidencije vode s pomoću računala, a sami se spisi i dalje fotokopiraju i prepisuju, što otežava njihovu cirkulaciju i dovodi do gubljenja. Računala su dovela do promjena u upravi, u smislu dostupnosti gradiva, odnosno rada s građanima. Zlatko Vezjak u Cjelovitom uređenju arhivske službe u malim i srednjim gospodarskim poduzećima predstavlja projekt modela cjelovitoga uređenja arhivske službe u malim i srednjim poduzećima. Arhivska je struka dugo bila zapostavljena, a poduzećima koja nisu imala uređene arhive nisu prijetile nikakve sankcije. Model je izradio Primat d. d., a rad je upotpunjen fotografijama arhivske opreme i prostora. Jože Urbanija piše o Značaju etičkih načela za oblikovanje profesionalnog identiteta. Primarna je uloga načela potaknuti i osigurati određenu razinu etičkoga ponašanja. O načelima se ne može govoriti a da se ne govori o vrijednostima i motivaciji. Vrijednosti imaju dvojnu funkciju, one predstavljaju