ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 197

govorio je o dokumentima u Državnom povijesnom arhivu Latvije iz razdoblja 1918.-1939. Amy Schmidt iz Nacionalnoga arhiva Sjedinjenih Američkih Država u VVashingtonu prijavila je izlaganje o dokumentima o Cehoslovačkoj u fondovima iz II. svjetskoga rata u Washingtonskom arhivu. Ovaj je rad objavljen u zborniku radova savjetovanja, a Amy Schmidt na konferenciji je umjesto toga rada iznijela neka važna i zanimljiva zapažanja o stanju i promjenama u arhivskoj službi Sjedinjenih Američkih Država (prije svega državnoj) nakon terorističkoga napada 11. rujna 2001. godine. Dok cijeli svijet zahtijeva sve veće otvaranje arhivskih ustanova i što slobodniji pristup informacijama, u SAD-u se kao posljedica »II. rujna« događa upravo obrnuti proces. To je potaknulo A. Schmidt da pozove arhivske stručnjake da se odupru takvim dnevnopolitičkim fobijama i prije svega poštuju struku. Prvi dan konferencije završio je izlaganjem Gražine Sluickaite o arhivskim fondovima o odnosima Litve i Češke 1918.-1939. godine. U čast 50 godina Državnoga središnjeg arhiva u Pragu otvorena je nakon završetka prvoga radnog dana konferencije izložba »Da ništa i nitko ne bi bili zaboravljeni«. Drugi dan konferencije nastavljen je tematskim blokom Oblici i mogućnosti međunarodne suradnje. Cloude Biedermann na primjeru svoje institucije International Tracing Service, osnovane 1943. u Londonu za potrebe civilnih žrtava II. svjetskoga rata, predstavio je forme i mogućnosti međunarodne suradnje. Jens Boel, predstavnik UNESCO-a, u izlaganju fz.az.ovi u doba global'izaćije osvrnuo se na prava čovjeka i pojedinca, posebice na prava na informacije. Predložio je da međunarodna arhivska tijela razmotre osnivanje tijela koje bi vršilo ulogu arhivskoga ombudsmana. Christine Martincz iz Francuske arhivske uprave nazočne je upoznala s rezultatom istraživanja o stručnom usavršavanju u Europi koje su provele dvije institucije - jedan upitnik izradio je Poljski državni arhiv za potrebe EURBICE, a drugi Europska komisija. Iako iskustva variraju od zemlje do zemlje, ciljevi i potrebe isti su. Međunarodna suradnja na polju stručnoga usavršavanja može olakšati rješavanje tih zadataka. Lajos Körmendy u svom je izlaganju obradio mogućnosti međunarodne suradnje između srednjoeuropskih arhivskih institucija. Pod pojmom srednjoeuropskoga kulturnog kruga Körmendy podrazumijeva zemlje iz sastava bivše Austro-Ugarske: Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Mogućnosti međunarodne suradnje pokazao je na primjeru Ugovora o razmjeni mikrofilmova između Državnoga arhiva Mađarske i Slovačke. O međunarodnoj suradnji na području međunarodnih standarda govorio je Stefano Vitali, O međunarodnoj suradnji Hrvatskoga državnog arhiva Deana Kovačec, a o deset godina Colloquia Jerzy Skowronek dedicata Wladyslaw Stepniak. Ewa Rosowska iznijela je u svom izlaganju o Međunarodnoj suradnji u Europskoj uniji očekivanja Poljske kao nove članice. Ova tematska