ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 190
15. međunarodni arhivistički kongres, Arhivi, pamćenje i znanje, Beč, Austrija, 23.-28. kolovoza 2004. U organizaciji Međunarodnoga arhivskog vijeća i Austrijskoga državnog arhiva u Beču je od 23. do 28. kolovoza 2004. održan 15. međunarodni arhivistički kongres pod nazivom Arhivi, pamćenje i znanje. Kongres je okupio više od 2000 sudionika iz 116 zemalja. Iz naših arhivskih institucija nazočili su: dr. Stjepan Ćosić, Jozo Ivanović, Deana Kovačec i Vlatka Lemić iz Hrvatskoga državnog arhiva; Darko Rubčić iz Državnoga arhiva u Zagrebu; Tajana Ujčić i Branka Antonić iz Državnoga arhiva u Pazinu te Ivana Prgin i Silvija Babić u ime Hrvatskoga arhivističkog društva. Kongres je 23. kolovoza svečano otvorio austrijski predsjednik dr. Heinz Fischer. Svečanosti otvorenja prethodila je cjelodnevna registracija sudionika te održavanje niza sastanaka odbora, ogranaka i sekcija Međunarodnoga arhivskog vijeća. Tako je održana i Generalna skupština regionalnoga ogranka MAV-a za Europu (EURBICA), na kojoj je podneseno izvješće o tekućim aktivnostima ogranka i plan rada od 2004. do 2008. Najavljeno je održavanje 2. europske konferencije o arhivima, koju će u svibnju 2006. u Poznanu (Poljska) zajedno organizirati EURBICA i Sekcija strukovnih udruženja arhivista i spisovoditelja MAV-a. Izabran je novi Izvršni odbor ogranka, na čelo kojega je ponovo izabrana dosadašnja predsjednica Martine de Boisdeffre, ravnateljica Direkcije francuskih arhiva. Raspravljalo se o prijemu Izraela u EURBICU i Skupština je većinom glasova prihvatila taj prijedlog, te je Izrael postao član regionalnoga ogranka MAV-a za Europu. Stručni rad kongresa odvijao se u naredna tri dana, od 24. do 26. kolovoza, kroz više od 200 paralelnih sesija. Programski odbor kongresa odlučio se na ovakav novi, interaktivniji oblik rada kongresa zahvaljujući velikom odazivu i interesu međunarodne arhivističke zajednice da aktivno sudjeluje u programu. Povezane glavnim nazivom kongresa, Arhivi, pamćenje i znanje, sesije su bile podijeljene na tri osnovne teme: Arhivi i pamćenje, Arhivi i znanje te Arhivi i društvo, a održavane su svakog dana u dva prijepodnevna i dva poslijepodnevna termina. Svaka od tema bila je obrađivana s različitih aspekata, uključujući i predstavljanje konkretnih postignuća te održavanje radionica i seminara. Tako su u okviru prve teme, Arhivi i pamćenje, sesije bile organizirane prema zajedničkim podtemama: - Koncepcije pamćenja (Concepts of Memory) - Rizik, gubitak i spašavanje (Risk, Loss and Recovery) - Očuvanje virtualnoga pamćenja (Preserving Virtual Memory).
