ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)

Strana - 169

željeznica bio je mađarski, austrijski, njemački, švicarski, nizozemski i engleski. Koliko je to bio unosan posao vidi se po ogromnim razmjerima koje je poprimilo ovo građenje, te je za nepunih 20 godina (1882.-1900.) u Hrvatskoj izgrađeno oko 1 000 km kolosjeka ili oko 66-70% u odnosu na dužinu državnih pruga.

26 Mjesne željeznice bile su u rukama dioničkih društava. Prema Trgovačkom zakonu iz 1875., poslovima dioničkoga društva upravljalo je ravnateljstvo koje se sastojalo od jedne ili više osoba izabranih između dioničara ili drugih osoba. Postojao je i nadzorni odbor koji je bio sastavljen barem iz triju članova. Odbor je kontrolirao vođenje poslova društva u svim granama. Bio je dužan ispitivati godišnje račune i bilancu, kao i prijedloge razdiobe dobitka i o tom svake godine predložiti izvješće glavnoj skupštini (skup svih dioničara). Bez toga izvješća glavna skupština nije mogla donijeti valjane zaključke u vezi razdiobe dobitka.

27 Možemo reći daje većina privatnih željeznica na našim prostorima bila u državnoj upravi. Od privatnih željeznica u privatnoj upravi najznačajnija je C. k. povlaštena južna željeznica ili Društvo južnih željeznica sa sjedištem u Beču. To je bilo najveće i najmoćnije željezničko dioničko društvo u Monarhiji, nastalo ujedinjavanjem više moćnih financijskih grupa, odnosno društava na čelu s bankarskom kućom Rothschild. Za nas je navedeno Društvo važno zbog toga što je izgradilo prve tri pruge u Hrvatskoj i to: • prugu Pragersko/Cakovec-Kotoriba; otvorena je za promet 24. travnja 1860. kao dionica pruge Budinipesta-Nagykanizsa-Pragersko. Spajala je južna Ugarsku s magistralom Beč-Trst. To je praktički bila prva pruga u našoj zemlji, a prolazila je kroz Međimurje u duljini od 41 km. • prugu Zidani Most/Zagreb-Sisak;

2H otvorena je za promet 1. listopada 1862. kao odvojak magistralne pruge Beč-Ljubljana-Trst. • prugu Zagreb-Karlovac; 1. etapa buduće pruge Budimpešta/ZagrebKarlovac-Rijeka otvorena je za promet 1. lipnja 1865. Sto godina železnica Jugoslavije (1849.-1949.), zbornik Članaka povodom stogodišnjice železnice Jugoslavije, izdanje redakcije štamparskog prcduzeća Jugoslovenskih železnica, Beograd, 1951., str. 113-114. 27 Trgovački zakon - nova izpravljena izdatba zakonskoga članka XXXVII. zajedničkoga Sabora od godine 1875. uvrštena u XXI. komad sbornika zakonah i naredabah za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju pod br. 44., stoje izdan i razposlan dne 30. srpnja 1877., Službeno izdanje. Tiskara Narodnih novinah, Zagreb, 1877. 2K U trenutku otvaranja za promet navedene pruge bila je to jedina željeznička pruga u Banskoj Hrvatskoj, jer je kraljevim rješenjem od 27. siječnja 1861. Međimurje izdvojeno iz Banske Hrvatske i priključeno Ugarskoj - vidi: Bernard Slulli, Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825.-1863., I., Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1975., str. 110.