ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 130
Dugo ste bili urednik časopisa za lijekove Pharmaca. Kada je i kako osnovan taj časopis? ZLATIĆ: Godine 1961. je u tadašnjem Savjetu za narodno zdravlje NR Hrvatske predloženo da se u okviru Zajednice zdravstvenih ustanova osnuje Sekcija za medicinsko snabdijevanje koja bi se posebno bavila problemima lijekova. Zajednica je izdavala časopis Zdravstvo. Odlučeno je da se kao prilog časopisa izdaje posebna brošura pod imenom Lijekovi. Prvi broj Lijekova izdan je početkom 1963. u 1500 primjeraka. Izazvao je pažnju u Jugoslaviji i 1965. godine postao savezni časopis pod imenom Pharmaca, nakon dogovora s mr. Venceslavom Pavlovim, načelnikom Savezne uprave za lijekove i dr. Herbertom Krausom, direktorom Saveznog zavoda za zaštitu zdravlja u Beogradu. Ja sam godinama bio odgovorni urednik, a zatim je uredništvo preuzeo prof. dr. Božidar Vrhovac, koji ga još i danas veoma uspješno vodi. Zanimljivo je da u Beogradu izlazi časopis Pharmaca iugoslavica i da se i taj časopis smatra nastavkom Lijekova, odnosno Pharmace. Jedan ste od osnivača kliničke farmakologije u Hrvatskoj. Možete li reći nešto o tome? ZLATIĆ: U razvijenim zemljama ljudi sve više uzimaju lijekove počevši od rođenja pa do smrti s mnogim poznatim, ali i nepoznatim posljedicama za njih i njihovo potomstvo. Zdravstvenim stručnjacima postalo je jasno da je to jedan veoma važan problem za ljudski rod, pa je na toj osnovi uz farmakologiju i farmaciju izrasla nova grana medicine nazvana kliničkom farmakologijom. Dr. Pajo Gregorić, koji je bio na čelu Crvenog križa Hrvatske, je za mene i Radovana Damasku osigurao devizna sredstva da se pretplatimo na nekoliko najvažnijih svjetskih časopisa za lijekove i da nabavimo najvažniju literaturu i knjige. Tu smo vidjeli da se u svijetu razvija klinička farmakologija iz istih razloga zbog kojih smo i mi posebnu pažnju posvetili lijekovima. Bilo nam je jasno da moramo i kod nas razviti tu granu medicine. Najprije smo to uspjeli u Hrvatskoj, gdje Socijalnozdravstveno vijeće Sabora od 1967. stavlja u zdravstvene programe i unaprjeđenje kliničke farmakologije. To su zatim prihvatili i savezni organi teje pri izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima navedena i klinička farmakologija. Uvedeno je i specijaliziranje iz te grane medicine. Značajna je bila i pomoć »Plive« koja je zdravstvu darovala sredstva za četiri radna mjesta liječnika koji će se posvetiti kliničkoj farmakologiji. U Hrvatskoj je dr. Božidar Vrhovac kliničku farmakologiju podigao na svjetsku razinu i postao uvaženi stručnjak za lijekove, priznat u čitavom svijetu i biran u važne međunarodne forume te grane medicine. Sudjelovali ste i u izradi Jugoslavenske klasifikacije lijekova. Kako je ona nastala?
