ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 12
b) kontekst ili provenijencija vežu se više uz funkcije sustava, poslovne procese i akcije, nego uz administrativne strukture c) arhivska vrijednost gradiva logičnije se pronalazi unutar konteksta funkcije. Time se dovode u pitanje tri, dosad možda najvažnija, stupa tradicionalne arhivistike: a) naglasak pažnje je na dokumentu/sadržaju b) koncept provenijencije bio je vezan jedino uz administrativne strukture, tj. uz koncept administrativnoga konteksta c) procjena vrijednosti gradiva temeljila se velikim dijelom na predviđanjima njegove buduće uloge za znanstvena istraživanja bilo kojega tipa (tj. prevladavajuće se temeljila na tzv. sekundarnoj vrijednosti dokumenta). Kanadska metoda funkcionalnoga vrednovanja - makrovrednovanje Detaljnu razradu teorijskih pojmova makrovrednovanja iznio je Terry Cook u svom izlaganju Makrovrednovanje: nove teorije i strategije preuzimanja gradiva u Državnom ahivu Kanade} 4 u kojem je krucijalna rečenica da: »naglasak vrednovanja mora biti na utvrđivanju vrijednosti lokacije ili položaja ili okolnosti ili funkcionalnosti stvaranja gradiva, radije nego na vrijednosti samih dokumenata«. Upravo iz ovoga proizlazi objašnjenje izraza »bezdokumentno« vrednovanje, odnosno, proizlazi i sam izraz »makrovrednovanje«, za razliku od »mikrovrednovanja«, koje označuje postupak procjene vrijednosti pojedinačnoga dokumenta. U svom konceptu makrovrednovanja, a napose u praktičnoj primjeni istoga, Državni arhiv Kanade usvojio je i razvio onakovu metodologiju kakva mu je, zbog objektivnih okolnosti, u danom trenutku bila najprihvatljivija. Projektje započeo 1990. godine izradom dokumenta Svevladin plan za preuzimanje federalnih dokumenata (SVP), 15 koji je već sam po sebi pokazivao da su 14 Cook, T., Macroappraisal: The new theory and strate gy for records disposition at the National Arehives in Canada. Archivaria, Otawa, 1995. Iako zvuči nelogično, budući daje projekt započeo 1991., iz kasnijega teksta bit će razvidno zbog čega je tek 1995. iznesen cjelokupni, zaokruženi koncept ove metode. 15 Government-Wide Plan for the Disposition of Fe de ral Records; Dokument je sastavila grupa arhivista na čelu s Terrvjem Cookom iz Odjela za gradivo kanadske vlade; grupu je činilo još šest arhivista, redom iz istoga odjela, uz po jednoga predstavnika iz Odjela za fotodokumentaciju te Odjela za kartografsko i arhitektonsko (nacrtno) gradivo kao stručnjaka za dotične medije. Nova je verzija objavljena 1994. zbog velikih i brojnih promjena do kojih je u međuvremenu došlo u organizaciji vladinih tijela i ustanova. Promjene su najupečatljivije kad se usporedi brojka od prvobitnih 150 stvaratelja, koji su Svevladinim planom obuhvaćeni 1990., s brojkom od 112 stvaratelja koji su obuhvaćeni 1994. Razlozi su bili mnogobrojni: neki su stvaratelji ukinuti zbog smanjenja budžeta, neki fuzionirani u druga tijela, neki, iako prije većim dijelom samostalni, sada podređeni i zavisni o drugima itd. Međutim, i sami autori ovoga plana naglašavaju daje novo izdanje primjerenije zvati dopunom prvotnoga dokumenta, negoli njegovom zamjenom.
