ARHIVSKI VJESNIK 47. (ZAGREB, 2004)
Strana - 126
vac, među ostalim i mene. Zbog odlaska Ive Marinkovića, dotadašnjeg sekretara i glavnog organizatora Konferencije na novu dužnost, Centralni komitet KP Hrvatske je mene imenovao za novog sekretara Okružnog komiteta. Krajem 1943. godine kooptirani ste u Politbiro Centralnog komiteta KP Hrvatske, koji je zapravo vodio antifašistički pokret. Što ste radili na toj dužnosti? ZLATIĆ: Moj rad na Kordunu prestao je nakon 3. partijske konferencije Okruga Karlovac krajem 1943. Kooptiran sam, naime, u Politbiro Centralnog komiteta KPH i dobio dužnost sekretara povjerenstva CK KPH za svu Hrvatsku sjeverno od Save, u kojoj su bili grad Zagreb, Zagrebačka oblast i Slavonska oblast. Tu sam se nalazio do kraja 1944. godine i zatim se vratio na rad u sjedište Centralnog komiteta južno od Save. Gdje ste se nalazili prilikom oslobođenja? ZLATIĆ: U Centralnom komitetu smo računali da će Zagreb biti oslobođen od armije Peke Dapčevića, koja je nastupala sjeverno od Save, pa je odlučeno da se ja, koji sam tamo radio, probijem u štab Peke Dapčevića. S desetinom partizana sretno sam se provukao kroz neprijateljske redove i došao u Pekin štab. No kako je poznato, u Zagreb su prve ušle partizanske jedinice s južne strane Save preko sačuvanog Savskog mosta, a tek poslije Pekine jedinice. Bili ste član jugoslavenske delegacije na konferenciji ministara vanjskih poslova SAD-a, SSSR-a, Velike Britanije i Francuske u Parizu 1946., gdje se rješavalo pitanje Istre. Možete li reći kako su tekli razgovori? ZLATIĆ: Jugoslavensku službenu delegaciju vodio je Edvard Kardelj, a u njoj smo bili Savica Kosanović, tadašnji naš ministar vanjskih poslova, Ljubo Leontić iz Dalmacije i ja iz Istre. Talijansku delegaciju vodio je predsjednik talijanske vlade Alcide De Gasperi. Rješavalo se pitanje Istre. SAD su predlagale da područje Labina i gotovo cijele Istre pripadne Italiji, Velika Britanija je pola Istre davala nama a pola Italiji, Francuska je Bujštinu i Slovensko primorje davala Italiji, a ostali dio Istre Jugoslaviji, SSSR je bio za pripojenje cijele Istre, Trsta i dijela Furlanije Jugoslaviji. Mi smo se nekoliko puta susretali sa sovjetskom delegacijom, koju je vodio Vjačeslav Molotov. Na Konferenciji nije u pogledu granice ništa konkretno dogovoreno. U Trstu i Slovenskom primorju, u tzv. Zoni A, bili su Englezi i Amerikanci, a Bujštinu, Zonu B, smo mi imali. Sadašnje međunarodno priznate granice s Italijom riješio je tek Tito tzv. Osimskim sporazumom s Italijom. Poslije rata bili ste ministar u vladi NR Hrvatske i vladi FNR Jugoslavije. Kako ste se nosili s tim dužnostima i što možete izdvojiti iz tog razdoblja? ZLATIĆ: Ranije sam spomenuo da sam u zatvoru u Mitrovici bio određen da se bavim gospodarstvom, a ne medicinom. Tamo smo imali mnoge knjige i
