ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 8
U ovom je svesku i članak Postmoderna arhivistika: uvodna pitanja, pionirski rad toga tipa na hrvatskom jeziku u kojem student arhivistike pokušava približiti neka razmatranja o arhivistici u okviru postmoderne, poglavito iz anglosaksonske teorije. Osim što pobuđuje pozornost samim uvođenjem teorijskih promišljanja na stranice Vjesnika, značenje je priloga i u propitivanju relacija arhivistike - prema znanju, tradiciji, tehnologiji i drugim pojmovima, što se čini bitnim za njezino buduće pozicioniranje u sustavu znanja odnosno znanosti. Članak Arhivi i elektronički zapisi - iskustva skandinavskih zemalja donosi prikaz stanja zakonodavstva i određenih projekata na području upravljanja elektroničkim zapisima u Danskoj, Švedskoj i Finskoj. U prilogu o glagoljskim rukopisima župe Sv. Apolinara u Dubašnici na Krku objavljuje se vrijedan popis tamošnjih rukopisa te se izlaže ideja o okupljanju glagoljskih rukopisa svih krčkih župa najednom mjestu, u "jedinstveni specijalizirani glagoljski arhiv". Nakanu uredništva da se u Vjesniku sustavno objavljuju bibliografije ljudi koji su životom, radom i pisanim prinosima zavrijedi li takvu vrst pozornosti ovaj put ispunjava biobibliografski prilog o negdašnjoj voditeljici Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga državnog arhiva, Tatjani Puškadija-Ribkin. U rubrici za koju se trajno želi da bude najtanja ponovno su čak tri priloga: oproštaji od negdašnjega ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku Miroslava Kasabašića, od mladoga, tragično preminuloga kolege iz Hrvatskoga državnog arhiva Slavena Skoke te od dugogodišnjega djelatnika Hrvatske kinoteke Zorana Lhotke. Od ovoga broja uvodi se rubrika Prinove arhivskoga gradiva u Hrvatskom državnom arhivu. Prestankom izlaženja periodika Bulettin 1997, Arhiv je prestao objavljivati popis novozaprimljenoga gradiva. Polazi se s prinovama za posljednje dvije godine (2002-2003), jer je gradivo zaprimljeno 1998-2001. uklopljeno u postojeće arhivske fondove i zbirke, arhivistički sređeno ili popisano. Vjeruje se da će korisnicima, poglavito znanstvenicima, podatci koji se donose biti dragocjeni. Nastavlja se pak informiranje o izdavaštvu Hrvatskoga državnog arhiva, koji je tijekom protekle godine objavio nekoliko novih, vrijednih knjiga. Donosimo i dugo očekivane kriterije za ocjenu znanstvenih i stručnih radova iz arhivske struke. Vjerujemo da će objavljivanje Pravilnika, prema kojemu će Povjerenstvo Hrvatskog arhivskog vijeća rješavati zamolbe za dodjelu zvanja višega arhivista i arhivskoga savjetnika, pridonijeti uklanjanju dosadašnjih dvojbi. Naposljetku isprika kolegici Ivani Prgin: u prošlom broju omaškom nije navedena kao prevoditeljica Preporuka Međunarodnog arhivskog vijeća i UNESCO-a o važnosti arhiva i upravljanja dokumentima u razvoju globalnog informacijskog društva i očuvanju njegove memorije. Uredništvo