ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 64
čuva se u drugih 11 arhiva (u malom su opsegu, pa se posebno ne navode) i njihove su značajke fragmentarnost (u prosjeku 1 sačuvana kutija gradiva) i vremenski raspon u prosjeku do 1960-ih godina. Pretežito je riječ o pjevačkim i športskim društvima, Društvu Naša djeca, o podružnicama Crvenoga križa te dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Najnovije gradivo suvremenih udruga samo je iznimno preuzeto u arhive (HDA, DA u Sisku, Rijeci i Osijeku). Podatci ostavljaju dojam suzdržanosti arhivske službe u nas prema udrugama. Ona je vjerojatno rezultat nedovoljna broja ljudi uključenih u poslove nadzora nad stvarateljima gradiva izvan arhiva (i zaokupljenih nadzorom nad stvarateljima državne i lokalne uprave i pravosuđa, u najnovije vrijeme i likvidiranih gospodarskih stvaratelja), nerazrađenih kriterija vrednovanja 15 i selekcije velikoga broja neprofitnih nevladinih organizacija te nedostatka spoznaje o njihovu značenju u suvremenom građanskom društvu. Svakako, na udruge se gleda kao na nešto manje ozbiljno, fluidno i nestabilno te samim time manje vrijedno pažnje i vremena. Dijelom je zacijelo riječ i o otporu i bojažljivosti pred novim velikim prostorom koji se otvorio pred arhivskim djelatnicima u poslovima nadzora i akvizicijske politike. 5.1. Kako odabrati pravu udrugu? Nedvojbeno u šumi udruga nije jednostavno odabrati one koje bi se mogle uzeti u obzir kao predmet pažnje arhivske službe i sustavnoga nadzora. Isto je tako, međutim, istina daje pogrešna predodžba kako treba voditi brigu isključivo o udrugama kojih se fondovi dijelom već čuvaju u arhivima i da to treba biti presudan kriterij. Pregled fondova pokazuje kako bi na taj način nadzorom i akvizicijskom politikom ostale neobuhvaćene i najvažnije nacionalne udruge! Pri vrednovanju udruga u obzir bi se mogli uzeti njihovo značenje i uloga, tradicija i vrijednost za kraj u kojem djeluju, područje djelovanja i teritorijalna zastupljenost, opseg i oblik djelatnosti, veličina i primjerena zastupljenost različitih vrsta društava. Pomoćni bi kriterij mogao biti aktivnost kroz nekoliko posljednjih godina, što se lijepo može pratiti i na www stranicama Ureda za udruge Vlade RH, gdje su popisi svih udruga po godinama i projektima koje prijavljuju natječući se za financijsku potporu iz sredstava državnoga proračuna. 16 Velik broj njih ima i www stranice. Valjalo bi izbjegnuti zamku posvećivanja pozornosti isključivo udrugama koje imaju utjecaja na političku svakodnevicu, ili su zbog toga eksponirane. Udrugama treba pristupiti sveobuhvatno te obuhvatiti i one koje se bave zaštitom kulturne baštine, obrazovanjem, prirodom i okolišem, ili socijalnom pravdom. I kad se je15 O kriterijima vrednovanja i sustavu kategorija stvaratelja usp. Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva, NN 90/2002, čl. 3-5. 16 Vidi www.uzuvrh.hr/rczultati.htm (stranica posjećena 20. 9. 2003)
