ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 43
Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva (NN 90/2002) učinjena je distinkcija između pojmova vrednovanja i kategorizacije. Vrednovanje je postupak kojim se procjenjuje vrijednost zapisa i utvrđuje rok do kojeg će se čuvati određena vrsta gradiva ili jedinice gradiva te se određuje postupak sa svakom vrstom, odnosno jedinicom gradiva po isteku roka čuvanja. Vrednovanje se obavlja u skladu s kriterijima vrednovanja po kojima se određuje obveza, potreba i interesi te pojedinačna ili šira društvena korist od čuvanja gradiva do isteka ili po isteku određenoga roka. Kriteriji vrednovanja su: 1) značenje djelatnosti i funkcija nekoga stvaratelja 2) pravni propisi i standardi koji utvrđuju obveze i rokove čuvanja gradiva 3) potrebe poslovanja i nadzora nad poslovanjem stvaratelja gradiva 4) zaštita prava i interesa pojedinca ili skupina na koje se gradivo odnosi 5) interes javnosti za uvid u činjenice sadržane u gradivu, odnosno činjenice koje gradivo dokumentira 6) evidencijska vrijednost gradiva, odnosno mogućnost pouzdanoga, cjelovitog i autentičnog uvida u djelatnosti tijekom kojih je gradivo nastalo, u jasnom i preglednom obliku 7) informacijska vrijednost gradiva, odnosno postojanje viška podataka i obavijesti u jedinici ili cjeline gradiva u odnosu na druge poznate izvore informacija, zajedno s mogućnostima obradbe i uporabe informacija 8) značenje gradiva za kulturu, povijest i druge znanosti 9) vrijednost gradiva kao kulturnoga dobra. Kategorizacija je postupak kojom se utvrđuje značenje cjeline gradiva nastalog djelovanjem pojedinog stvaratelja za dokumentiranje djelatnosti i funkcije koje stvaratelj obavlja. Kategorizacija je postupak vrednovanja zapisa sagledan u cjelini zapisa pojedinoga stvaratelja. Postupak kategorizacije možemo sagledati na razinama: - sadržaja zapisa: 3 1) istorodnih stvaratelja 2) raznorodnih stvaratelja Zapis u ovom slučaju iščitavamo u smislu cjeline zapisa, što bi predstavljalo nadzapis u smislu cjelokupnih fondova u posjedu imatelja za razliku od pojedinačnih zapisa što ih konkretno sagledavamo.