ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 34

Kao stoje rečeno, formalno-pravne pretpostavke za značenje i izradu kategorizaciju predstavlja Zakon o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine. Riječ je o člancima 5., 12. i 31. Zakona.

25 Članak 5. pretpostavlja subjekte kategorizacije -javno gradivo, čl. 12. govori, odnosno predviđa vrednovanje/odabiranje vrijednoga arhivskoga gradiva, a čl. 31. pretpostavlja značajno privatno arhivsko gradivo. Svi oni zapravo pretpostavljaju nužnu kategorizaciju. Ona je i izričito precizirana, kao što je već navedeno, Pravilnikom o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva iz 2002. godine. Prema Pravilniku "Kategorizacija je postupak kojim se stvaratelji gradiva razvrstavaju u skupine ovisno o značenju cjeline gradiva nastalog njihovim djelovanjem."

26 Uopće, Pravilnikom se "utvrđuju kriteriji vrednovanja arhivskoga gradiva, kategorizacija stvaratelja, izradba popisa arhivskoga gradiva s rokovima čuvanja, postupak odabiranja i izlučivanja te način uništavanja izlučenog gradiva."

27 Ovdje je, više nego drugdje, kategorizacija izričito zacrtana u vrednovanje. Ona je preduvjet vrednovanja: odabiranja i izlučivanja, kao i izrada popisa arhivskoga gradiva s rokovima čuvanja (opće liste i posebnih lista). Da bismo pristupili odabiranju i izlučivanju gradiva, moramo nešto znati o funkcijama i djelatnostima stvaratelja, o vrstama dokumentacije koja tako nastaje - kako bismo mogli odrediti (općom listom) ili odobriti (posebna lista) rokove čuvanja gradiva. Također, prema Pravilniku se stvaratelji gradiva razvrstavaju u tri kategorije.

28 1. Prvu kategoriju čine stvaratelji mjerodavni za utvrđivanje politike, ciljeva i načina obavljanja pojedine djelatnosti te stvaratelji čije gradivo pruža uvid u način, opseg i uvjete obavljanja pojedinih funkcija u okviru iste djelatnosti. Imaju visok Prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997) čl. 5. određuje "Javnim arhivskim ili registraturnim gradivom smatra se gradivo nastalo djelovanjem i radom tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačkih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, javnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlasti. Stvaratelji javnog arhivskog i registraturnog gradiva dužni su o svom osnivanju, te o promjeni statusa i ustrojstva izvijestiti nadležni državni arhiv radi davanja mišljenja o postupanju s gradivom. Nadležni državni arhiv utvrđuje popis stvaratelja i imatelja javnog arhivskog i registraturnog gradiva na području svog djelovanja". Čl. 12. kaže "Postupak odabiranja arhivskog gradiva, kao i potanji propisi o mjerilima, načinu vrednovanja, izradi popisa gradiva s rokovima čuvanja, redovnom provođenju i postupku odabiranja, utvrđuju se posebnim pravilnikom što ga donosi ministar kulture na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva". Čl. 31. određuje "Privatno arhivsko gradivo upisuje se u upisnik vlasnika privatnoga arhivskog gradiva. Upisnik vodi Hrvatski državni arhiv i u njega se unose sljedeći podaci: ime, prezime i prebivalište vlasnika, te JMBG, osnovni podaci o stvaratelju arhivskog gradiva, kratki opis sadržaja, vremenski raspon i količina gradiva, datum upisa, te broj i nadnevak rješenja o proglašenju gradiva dijelom spomeničke baštine". 26 Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva, čl. 2. (NN 90/2002) 27 Isto, čl. 1. 28 Isto, čl. 5.