ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)

Strana - 212

Franjevački samostan u Portu) i zasebnoga dodatka, tj. popisa rukopisa koji se više ne nalaze u Dubašnici, a potječu iz nje ili s njom imaju nekakve veze. Sveukupno je popisano 76 glagoljskih rukopisa iz Dubašnice, a od toga opisano njih 36. Od tog broja, 13 je rukopisa iz župnog ureda u Bogovićima, a 23 mkopisa iz samostana u Portu. Stefanić je, dakle, opisao sveukupno 36 rukopisa, dok je u dodatku donio popis 40 dubašljanskih rukopisa. Većina tih rukopisa iz dodatka danas se čuva u različitim ustanovama u Zagrebu (u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Gradskoj knjižnici u Zagrebu) i dmgdje. Ti su rukopisi različitoga sadržaja. Možemo ih podijeliti, sjedne strane, na crkvene, a s druge, na javne. Pod prve naprimjer ubrajamo matice, kapitulske knjige, registre izrečenih misa, različite samostanske knjige, misale, brevijare. Javne rukopise predstavljaju naprimjer notarske knjige (koncepti i protokoli), različite isprave javnopravnoga karaktera i dr. Javne su se isprave čuvale kod notara, a crkvene u sakristiji

12 župne crkve, koja se - napomenimo - prvo nalazila u selu Dubašnica, a zatim u selu Bogovići, koje je postalo novo sjedište župe koja je zadržala svoje staro ime. Župni se ured i danas tu nalazi. Kako nas je u prvom redu zanimalo stanje i broj glagoljskih mkopisa župe Dubašnica, tako smo u kolovozu 2003. pregledali župni arhiv u Bogovićima. Zatekli smo sljedeće stanje: Glagoljski rukopisi u župnom uredu u Bogovićima: Kapitulska knjiga: vječni legati, g. 1738-1804. (na knjizi piše od 1620-1833)

u Kapitulska knjiga: isprave XVIII. st. Kapitulska knjiga: primici i izdaci, g. 1803-1814. Knjiga Majke Karmenske - patronat obitelji Bogović, g. 1782-1860. Registar misnih legata dubašljanskog kapitula, g. 1757-1803. (u knjizi do 1763.)

H Registar izrečenih misa dubašljanskog klera, g. 1775-1787. Registar izrečenih misa dubašljanskog klera, g. 1799-1817. 12 No, skrenimo pažnju da su se crkveni spisi znali čuvati i u župnikovoj kući, a ne u sakristiji. Primjer za to imamo u Kapituiskoj knjizi - vječni legati (g. 1738-1804.) u kojoj se među ostalim navodi: "Zašto godišća 1738 bivši prokaratur običaini p(oštova)ni pop Anton Strilčić u nega kući bivši svi (!) knige p(oštovano)ga klera edan (!) od punti od testamenti, a druga od pišam, doidućc zgorenje ne misleće od rečene kuće, izgoriše zgoru rečene knige ..." Vidi: V. ŠTEFANIĆ, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Zagreb I960., str. 96. 13 Ova je zabilješka napravljena na posebnom papiru i umetnuta u navedeni glagoljski rukopis. Pretpostavljamo daje učinjena prilikom pregleda rukopisa u Zagrebu. 14 Isto.