ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 210
vo biranja župnika. 2 Što se tiče kneževih nastojanja tu se radi o naseljavanju Hrvata i Vlaha, tj. stanovništva sa susjednoga kopna i drugih krajeva, uglavnom na sjeverni i zapadni dio otoka Krka. U prilog daje tada postojala župa ide i podatak o njezinim bratovštinama. Prema pisanju krčkoga crkvenog povjesničara M. Polonija, u župi je 1491. bilo više bratovština, ali slabih u ekonomskom pogledu i u broju bratima, te su zbog toga bile udružene u jednu - vjerojatno Sv. Apolinara. 3 Krajem 15. stoljeća Dubašnica postaje u upravnom smislu kaštel na čelu sa svojimpodknežinom. Godine 1506. ustrojenje seoski (ladanjski) kaptol, uostalom kao stoje to bilo pravilo i u drugim krčkim župama (Baška, Dobrinj, Omišalj, Vrbnik i Poljica). Informacije o prvim dubašljanskim plovanima, tj. župnicima, njihovim imenima i prezimenima, imamo tek iz druge pol. 16. stoljeća. 4 Preko takvih podataka - u prvom redu o naseljavanju i bratovštinama - Štefanić zaključuje kako je dubašljanska župa osnovana - možda - 1491. godine. 5 Međutim, taje godina terminus post quem non, osnivanja dubašljanske župe. Razlog tomu leži u činjenici da se ovdje u 1451-1463. godine 6 masovno naseljava stanovništvo sa susjednog kopna i dmgih područja (u izvorima se nazivaju Morlaci). 7 Njih, kao svoje podanike, ovdje dovodi posljednji krčki knez Ivan VII. Frankapan. Upravo bi stoga bilo logično - ponajprije zbog svoje katoličke vjere 8 i masovnosti - da su oni po svome dolasku ubrzo oblikovali župsku zajednicu, a ne da su na njezino ustrojavanje čekali skoro 30 godina. (Istine radi treba kazati daje među naseljenicima bilo i Rumunja). U prilog našoj tezi ide i činjenica daje puno prije nego lije knez Ivan odveden od strane Mlečana s otoka Krka (a to je 1480. 9 ), Antuna Kraljića (1877-1948) ovaj kraj nosi to ime "na uspomenu nekadašnjeg njenog blagostanja i prvih pučana u onom kraju" (iz članka o Malinskoj u Jadranskoj straži, god. VI., br. 8, Split 1928., str. 242-244). 1 V. ŠTEFANIĆ, Dubašnica, Hrvatska Enciklopedija, sv. V, Zagreb 1945., str. 352. 3 M. POLONIJO, O starim bratovštinama na otoku Krku, Bogoslovska smotra, god. XXIII., Zagreb 1935., str. 74. 4 Usp. Vj. ŠTEFANIĆ, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, II. dio, Zagreb 1970., str. 144; A. ZEC, Dubašnica jučer, danas, Rijeka 1969., str. 16; A. TURČIĆ, Dubašnica - sveta baština i duhovni zov, Dubašnica 1996., str. 14. 5 Vj. ŠTEFANIĆ, Opatija sv. Lucije u Baski i drugi benediktinski samostani na Krku, Croatia sacra, god. VI., br. 11-12, Zagreb 1936., str. 15. 6 Po Vj. ŠTEFANIĆU {Hrvatska Enciklopedija, sv. V, str. 352) to bi bilo od 1460. do 1470. godine. 7 I. ŽIC ROKOV, Naseljavanje Dubašnice i Poljica u 15. stoljeću, Krčki zbornik, 7, Krk 1976., str. 184. Autor ime Murlak/Murlaci tumači kao pojam koji se u našim krajevima - npr. na o. Krku - odnosi "u najvećoj mjeri na hrvatsko stanovništvo na susjednom kopnu". 8 I. ŽIC ROKOV, Naseljavanje Dubašnice i Poljica u 15. stoljeću, str. 183-194; M. BOLONIĆ - I. ŽIC ROKOV, Otok Krk kroz vjekove, Zagreb 1977., str. 350-362. 9 Vj. KLAIĆ, Krčki knezovi Frankapanu Knjiga I, Zagreb 1901., str. 276-287; P. STRČIĆ, Frankapan, Hrvatski biografski leksikon 4, Zagreb 1998., str. 412.
