ARHIVSKI VJESNIK 46. (ZAGREB, 2003.)
Strana - 140
U NRH formirano je deset generalnih direkcija, čiji su generalni direktori članovi savjeta, odnosno privrednih grana. To su generalne direkcije za metalnu industriju, drvnu industriju, odjeću i obuću, kemijsku industriju, prehrambenu industriju, ugljen, elektroprivredu, državna poljoprivredna dobra, građevinske industrije i građevinarstvo. Savjeti su kao koordinatori republičkih ustanova predstavljali određen oblik samoupravljanja, te ih tako definira i B. Kidrič. 27 Za savjete i generalne direkcije kao upravna tijela novoga razdoblja vezala su se velika očekivanja, pa je i B. Kidrič savjete predviđao mnogo gipkijim i mnogo manje birokratskim aparatom nego što raspolažu sadašnja ministarstva 28 dok generalne direkcije sada nisu više AOR-i administrativno operativna rukovodstva u starom smislu riječi, već u suštini predstavljaju objedinjena poduzeća tj. višu formu privrednog udruženja 19 Unatoč službenim promjenama koje su slijedile, uvid u arhivsko gradivo govori da su generalne direkcije zadržale administrativno-operativno rukovođenje privrednim poduzećima. U vezi njihove pozicije u odnosu na više tijelo-savjet, treba reći da generalne i glavne direkcije nisu direktno bile u sastavu savjeta. On se sastojao od čelnika (glavnih uprava, generalnih direkcija, komiteta i ministarstava), što se izrijekom navodi i u Narodnim novinama objašnjavajući koje osobe čine sastav savjeta. Time je formulacija u sastavu savjeta upitna, jer, kao stoje rečeno, radi se o čelnicima navedenih tijela dok su sama tijela bila pod nadzorom i koordinacijom savjeta. Reforme na saveznoj razini i njihov odraz na organizaciju uprave u NRH Reforma i redukcija u saveznoj upravi započela je 1950. decentralizacijom poslova saveznih tijela uprave i formiranjem savjeta i generalnih direkcija kao novih neposrednih tijela Vlade FNRJ, uz već postojeća tijela, ali u znatno smanjenom broju, u sastavu Vlade. Krajem 1950. u saveznoj je Vladi bilo dvanaest ministarstava, dvije komisije (Planska i Komisija državne kontrole), šest komiteta, deset savjeta i četiri generalne direkcije. 30 27 "Savcti koji su stvoreni za opću koordinaciju privrednih poslova u kompleksnim privrednim granama, kako unutar republičkih grana, tako i unutar savezne vlade, nisu više privredna ministarstva starog tipa koja su odgovorna isključivo državnim svojinskim pravima u socijalističkom sektoru i preko kojih je upravni aparat u privredi dodijao sve veće i šire kompetencije. Savjeti su, naravno, ostali organi državne uprave, ali su oni ostali ujedno kolegijalna tijela u kojima su neposredno zastupane same generalne direkcije kao viša u nedalekoj budućnosti već nedržavna forma privrednog udruživanja" Govor Borisa Kidriča o reorganizaciji državne uprave u FNRJ, Arhiv za pravne i društvene nauke, god. 37 (1950), br. 2, str. 204. 28 Ivo Krbek, Osnovi ustavnog prava, str. 215. 29 Govor Borisa Kidriča o reorganizaciji državne uprave u FNRJ, Arhiv za pravne i društvene nauke, god. 37(1950), br. 2, str. 204. 30 Reforma na saveznoj razini izvršena je ukazima Prezidijuma Narodne skupštine u više navrata: Ukaz o ukidanju Ministarstva elektroprivrede i rudarstva i osnivanju Savjeta za energetiku i ekstraktivnu
