ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 89
M. Štambuk-Škalić, Prilog poznavanju institucija: Sabor Narodne Republike Hrvatske saziv 1953-1963, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 83-102 promjena u postupku kandidiranja poslanika i zastupnika, tehnici glasovanja i utvrđivanju rezultata glasovanja. Osnovna promjena bila je u mogućnosti kandidiranja putem zborova birača, ali i grupa građana. Zakonom je bila zajamčena tajnost glasovanja i uveden suvremeniji način samog postupka: glasačkim listićima, a ne kuglicama kao do tada. U utvrđivanju rezultata uvedena je kategorija nevažećih listića za sve one listiće na kojima nije bilo moguće utvrditi za koga su birači glasovali. 22 Savezni izborni zakon 23 usvojen je u Narodnoj skupštini FNRJ 9. rujna 1953, a u Hrvatskoj je Sabor 15. rujna 1953. proglasio Zakon opravima i dužnostima, izboru i opozivu narodnih zastupnika za Sabor Narodne Republike Hrvatske? 4 Tim su zakonom određena prava i dužnosti narodnih zastupnika izabranih u Sabor. Također su određena prava i dužnosti saborskih zastupnika u narodnim odborima kotara i gradova, jer su izborom ujedno od vijeća Sabora, zastupnici stekli pravo odbornika u kotarskom ili gradskom vijeću na svom izbornom području. U samom zakonu najveći dio odredaba odnosio se na izborni postupak (glave IL, III., IV., V., VI. i VII.). Oba doma Sabora birana su na četiri godine, a početak se računao od dana kada su provedeni izbori. 25 Izbori su vršeni po izbornim kotarima, a pravo predlaganja kandidata imali su zborovi birača koji su također imali i pravo opozvati zastupnika. Izborni zakon je 1957. doživio izmjene "...izazvane društveno-političkim razvitkom, a napose novim položajem općina u državnom i društvenom uređenju." 26 , kao i dopunama u saveznom izbornom zakonu 27 zbog kojih je bilo potrebno uskladiti republički zakon sa saveznim. Predstavnici Izvršnog vijeća, Jure Ivezić na sjednici Republičkog vijeća 28 i Čedo Grbić na sjednici Vijeća proizvođača, 29 opširno su elaborirali izmjene koje su se odnosile na prava i dužnosti zastupnika u narodnim odborima. Izborom u Republičko vijeće Sabora zastupnici su stjecali prava odbornika i u općinskim vijećima narodnih odbora općina, a zastupnici Vijeća proizvođača prava odbornika u vijećima proizvođača narodnih odbora općina na području svog izbornog kotara (prije u vijećima narodnih odbora kotara). Obrazloživši organizacijske i tehničke razloge, 22 K. SPEHNJAK, Socijalistički savez i demokracija-jedan ili više kandidata. Analiza izbora za Sabor i Saveznu skupštinu 1953. godine, ČSP 3/1990., 100. 23 Zakon o pravima i dužnostima, izboru i opozivu saveznih narodnih zastupnika, SL FNRJ 35/1953. 24 AW41/1953. 25 Taje odredba izmijenjena člankom 11 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima, izboru i opozivu narodnih zastupnika za Sabor NRH iz 1957. godine, kojim se kao početak trajanja izbornog razdoblj a Sabora određuje dan prve sjednice Sabora nakon provedenih izbora, AW56/1 957. 26 Treće zasjedanje Sabora..., Knjiga 15, Obrazloženje uz prijedlog zakona, 79-80. 27 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima, izboru i opozivu saveznih narodnih zastupnika, SL FNRJ 44/1957, ispravak u 49/1957. 28 Treće zasjedanje Sabora Knjiga 15, 22-25. 29 Isto, 10-12.
