ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)

Strana - 86

M. Štambuk-Škalić, Prilog poznavanju institucija: Sabor Narodne Republike Hrvatske saziv 1953-1963, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 83-102 - kao i druga pitanja iz isključive nadležnosti republičkih organa vlasti.

7 Osim zakona, Sabor je donosio republički društveni plan i republički proračun, deklaracije i rezolucije, a mogao je i davati preporuke.

9. Ustavni zakon i izborni sustav u razdoblju 1953-1958. Ustavni zakon Dolaskom na vlast Komunistička partija Jugoslavije uspostavila je centralistički način upravljanja po uzoru na društveni sustav SSSR-a i ostalih zemalja u kojima su na vlast došle komunističke partije, kroz jedinstvo vojne sile, državnih i političkih organa. Utvrđenje politički sustav tzv. narodne demokracije koji se sastojao u zajedničkom funkcioniranju institucija predstavničke demokracije i institucija rukovodeće partije, a u političkom smislu izražavao je ideje radničko-seljačkog saveza kao svoje osnove.

9 Po uzoru na sovjetski model izrađen je Prvi petogodišnji plan razvitka narodne privrede za razdoblje 1947-195L teje uz povećanje državnog aparata cjelokupan život u zemlji bio pokriven državnim upravljanjem i rukovođenjem. U takvim su uvjetima izbori za predstavnička tijela imali obilježja plebiscitarnosti: davanja podrške usvojenom putu izgradnje društva. Posebice je to bilo vidljivo u pripremama za prve poslijeratne izbore za Ustavotvornu skupštinu DF Jugoslavije, za koje se komunistička partija ozbiljno organizirala uz pomoć adekvatnog izbornog zakonodavstva.

10 U Hrvatskoj je na temelju Zakona o izboru narodnih zastupnika za Ustavotvorni sabor Narodne Republike Hrvatske," na izborima održanima 10. studenoga 1946. izabrano 176 narodnih zastupnika. Prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske stupio je na snagu proglašenjem na sjednici Ustavotvornog sabora NRH 18. siječnja 1947. godine.

12 Ustav Hrvatske uspostavlja Sabor kao vrhovni državni organ, a Prezidijum 7 Isti, čl. 23. 8 Isti, čl. 24, 25. 9 K. SPEHNJAK, Funkcioniranje "plebiscitarne demokracije" u Hrvatskoj 1945-1952, ČSP

1 -3/1991,216. 10 Isto, 218. 11 Narodne novine, 116/1946. 12 "Politički sustav ustavnu potvrdu svoje pravne egzistencije dobiva prvim Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije proglašenim na zajedničkoj sjednici oba doma Ustavotvorne skupštine FNRJ (Savezne skupštine i Skupštine naroda) 31. siječnja 1946. godine. Zadaća prvog ustava bila je da na bazi tekovina NOR-a formulira novi politički sistem koji im daje ustavni sadržaj tako što a) narodni odbori i njihovi organi organizirani na principu jedinstva vlasti postaju osnovica sistema narodne vlasti i b) federativno uređenje Jugoslavije utvrđeno odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a postaje osnovni princip organizacije vlasti višenacionalne zajednice. Ustav FNRJ iz 1946. i ustavi republika odražavaju u svim svojim načelima revolucionarno etatističku razdoblje." B. KAŠIĆ, n. dj., 82. 86