ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 336
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 327-387 zacijskog komuniciranja multidisciplinarno s dvije središnje točke zanimanja: a) unutarnja i vanjska okolina koja snažno djeluje na svojstvo, vrstu i rezultate komunikacije b) neizostavni elementi organizacijske anatomije i psihologije - strukture i procesi. Pored organizacijskog komuniciranja, vezano za zastupljenu problematiku u djelu, uključeno je i područje teorije uprave te područje arhivske struke, koja u slovenskim razmjerima još uvijek nema status samostalne znanstvene discipline nego pomoćne povijesne znanosti. Razvojem informacijske službe koja zahvaća sve ustanove civilnog društva, pa tako i arhive, povećale su se i informacijske potrebe. Iako je informacijska tehnologija omogućila znatno lakše zadovoljavanje novonastalih potreba, nužno je stalno praćenje, planiranje i organiziranje raznih oblika organizacijskoga komuniciranja arhivske ustanove s okolinom u kojoj ustanova djeluje, prije svega s akademskim okružjem, područjem kulture, države i cjelokupnom javnošću. Zbog toga je kao temeljni cilj djela autorica istaknula prikazivanje šireg značenja arhiva u javnosti i društvenoj strukturi općenito, uz izlaganje malo drugačijeg komunikacijsko-teorijskog pristupa u raspravi o arhivskoj službi i arhivskoj struci. Svako poglavlje nudi raspravu o problematici arhiva, njihovom komuniciranju s okolinom i mogućnostima razvoja iz drugog ishodišta. Tako je u prvom poglavlju prikazan opći princip djelovanja arhivske ustanove te struktura i vrsta organizacijskih oblika značajnih za arhive. Budući je struktura arhivske službe neodvojivo vezana za njezinu djelatnost, autorica smatra da je arhivska služba u prvom redu stručna (usmjerena k standardizaciji rada i postupaka) i inovativna organizacija (struktura arhivske službe je osnova za reorganizacije, promjene i prilagodbe novim tehničkim zahtjevima uvjetovanim vanjskim okolnostima). Sljedeće poglavlje opisuje arhivsku službu u sustavu državne administracije, uključujući i teritorijalnu nadležnost arhiva u Sloveniji, daje pregled zakonodavne osnove arhivske djelatnosti i određuje razlike među privatnim i javnim imateljima arhivskoga gradiva te raspravlja o problematici informacijske tehnologije kojom je arhivska služba vezana za administrativni sustav. Treće poglavlje govori o normativnim gledištima dostupnosti arhivskoga gradiva u arhivima, definira pojam dostupnosti gradiva i donosi usporednu analizu arhivskog zakonodavstva u različitim europskim državama. Dostupnost arhivskoga gradiva je predmet arhivske struke i predmet pravnog reguliranja svake države koja mora urediti područje dostupnosti, odnosno nedostupnosti službenih dokumenata radi zaštite nacionalnih interesa. Na polju dostupnosti i nedostupnosti susreću se dva suprotna mehanizma koji, svaki iz svojega kuta, utemeljuje vlastita načela. Prvi, koji treba omogućiti što veću dostupnost informacija građanima i drugi, koji mora zaštititi podatke od nacionalnog značaja. Arhivske su ustanove samim svojim statusom javne i imaju zadaću omogućiti što veću dostupnost informacija korisnicima, ali na 336
