ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 238
T. Galović, Biobibliografski prilog o dr. Josipu Nagyu (1884- 1981), Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 227-265 maću tako i stranu diplomatičku literaturu, ovaj rad dr. Josipa Nagya možemo smatrati vrijednim prinosom razvitku pomoćnih povijesnih znanosti u nas. Njegov začetak - Nacrt opće diplomatike - nastao je još sredinom dvadesetih godina kao zamišljena, ali nikad ostvarena II. knjiga Arhivalne Biblioteke - Ravnateljstva Kr. Državnog arhiva u Zagrebu. 50 Bibliografija prof. dr. Josipa (Dragutina) Nagya Nekoliko načelnih napomena uz ovu bibliografiju: a) ona predstavlja prvi pokušaj sastavljanja popisa radova dr. Josipa Nagya; većim dijelom izrađena je na osnovi viđenog rada - de visu - ili, manjim dijelom preko nekog drugog izvora; b) sadrži 298 bibliografskih jedinica koje su nastale u vremenskom razdoblju 1903-1984); c) moguće je da u njoj nisu sadržani svi radovi dr. Nagya, ali jesu oni važniji, kao što su knjige i studije; d) uz istraživački rad prilikom izrade ove bibliografije korišteni su kao metodološka pomoć i upute sljedeći radovi i pomagala: Bibliografija rasprava i članaka; Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga; Arhivski vjesnik - Bibliografija 1899-1979; Bibliografija Jugoslavije; Crolist (Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb); A. Gulin, Pregled hrvatske diplomatike s bibliografijom, Starine JAZU (Zagreb), LVIII/1980. i dr.; e) potpunu bibliografiju prof. dr. Josipa Nagya bit će moguće izraditi tek nakon uvida u njegovu pismenu (privatnu) obiteljsku ostavštinu. Metodološki pristup: bibliografija je izrađena na kronološkom principu kad su to dopuštale dane informacije; knjige, rasprave i članci pisani su običnim slovima, a recenzije i različiti prikazi te nekrolozi istaknuti su kurzivom. Unutar svake godine podskupine su djelomično oblikovane prema abecednom redu ili na način kako je to učinjeno u matičnoj publikaciji: prvo su navedene knjige i značajniji radovi, a zatim recenzije i slično. Nakon naslova rada, iza dvotočke, pod bibliografskim numeričkim oznakama oznake rimske brojke predstavljaju godište periodike ili broj knjige, nakon toga dolazi informacija o godini izdanja, te arapskom brojkom svezak i/ili određeni broj navedene periodike unutar pripadajućeg godišta. Nakon toga slijedi paginacija i, po potrebi, opaska autora ili slično. Primjer: (naslov članka:) Arhivski ugovori: (objavljen u:) Vjesnik Kr. Državnog arkiva u Zagrebu, I/ (godište) 1925 (godina izdanja), (paginacija) str. 1-16 ili: Naše arhivalno pitanje do konca godine 1923.: Narodna Starina, 11/1923, 6(3), str. 257-258. Brojevi 6 i (3) u ovom slučaju znače svezak i broj. Kratice, osim uobičajenih, nisu korištene. 50 Ipak, dio rukopisaNactra opće diplomatikeNagyje objavio pod naslovom: Sredovječna isprava, u zagrebačkom Suvremeniku (XIX/1926, 2, str. 61-62 + 64-67). 238
