ARHIVSKI VJESNIK 45. (ZAGREB, 2002.)
Strana - 233
T. Galović, Biobibliografski prilog o dr. Josipu Nagyu (1884 - 1981), Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 227-265 jeme narodnih vladara sa 280 slika i 3 karte u boji ('glavnog djela moga života' kako sam ističe) i danas temeljnog rada za proučavanje hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 32 Izlaze zbornici, jedan od Matice hrvatske {Spomen-knjiga Matice Hrvatske prigodom hiljadugodišnjice hrvatskog Kraljevstva) te drugi od Jugoslavenske akademije pod imenom Zbornik kralja Tomislava. Tiska se knjiga Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, svojevrsni hrvatski biografski leksikon. 33 Zaživljava, godinu dana ranije (1924) inicirana ideja o podizanju spomenika kralju Tomislavu, koja je ostvarena tek dosta kasnije, godine 1947. (rad R. Frangeša Mihanovića, ispred zagrebačkog željezničkog kolodvora). 34 Sličnim događajima diljem zemlje obilježavana je ova visoka i značajna obljetnica. 35 U tom pogledu i Josip Nagy se priključio te dao svoj neveliki prilog spomenu na hrvatske narodne vladare. Pod naslovom Monumenta diplomatica I. Isprave iz doba hrvatske narodne dinastije (Chartes de l 'epoque de la dynastie nationale croate) Nagy je priredio šesnaest latinskim jezikom pisanih isprava iz vremena hrvatskih narodnih vladara. 36 To je prvi hrvatski faksimilijar. Isprave su reproducirane prema - uvjetno rečeno - originalu ili sačuvanom prijepisu, transkribirane i 32 Zagreb 1925. i 2 1990. Šišić u predgovoru knjige, medu ostalim, svoju hvalu izražava, zbog ustupljenih fotografija, i dr. Josipu Nagyu - str. VII. 33 Zagreb 1925. i 2 1990. 34 M. Kolar-Dimitrijević, Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine, Povijesni prilozi (Zagreb), XVI/1997, str. (243-307) 245-248. 35 Npr. i Crkva u Hrvata obilježila je ovu značajnu obljetnicu. Metropolit A. Bauer predvodio je hrvatske hodočasnike u Rim, papi Piju XI. Usp. F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Pregled religiozne povijesti Hrvata (7.- 20. st.), izd. Kršćanska sadašnjost, Zagreb "1996, str. 156-157*. 36 To su prema Nagyu ove isprave: "I. Oko g. 995. Zadarski plemići ustupaju svoje pravo ribarenja na otoku Telegu samostanu sv. Krševana; I.a Transcriptum (prijepis); II. God. 999. 15. jula. Oporuka Agape, kćeri tribuna Dabrone; III. God. 1029. Jelena, sestra bana Godemira, dariva samostanu sv. Krševana zemljište u Obrovcu; IV. God. 1 033.5. jula. Transius, opat sv. Krševana, zamjenjuje kuću u Zadru s Konstantinovim sinovima; V. God. 1036. 13. februara. Zadarski građani ustupaju vrt pred crkvom sv. Tome samostanu sv. Krševana; VI. Godine 1036. Sergije, Petrov sin, ustupa polovicu svoje kuće samostanu sv. Krševana; VII. God. 1044. 1. septembra. Oporuka Dauzete, kojom ostavlja samostanu sv. Krševana vrt, koji je kod njega; VIII. God. 1060. mjeseca februara. Kralj Petar Krešimir oprašta samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu od plaćanja poreza i daje mu kraljevsku slobodu; IX. God. 1067. Petar, opat samostana sv. Krševana, potvrđuje, na osnovi darovnice kralja Krešimira, svom samostanu zemlje u Diklu i na otoku Pašmanu; X. Oko g. 1067. Stjepan, zadarski biskup, ustanovljuje, da crkva sv. Mihovila na otoku Pašmanu po pravu pripada samostanu sv. Krševana; XI. Godine 1070. Radovan dariva samostanu sv. Krševana čitav posjed svog djeda Lilika; XII. Oko g. 1075-76. Petar, opat sv. Krševana, prepušta zemlje samostanove na Lukoranu Maju, Barbinom sinu, dok je živ a dane plaća daće; XIII. Godine 1078. Kralj Zvonimir dariva samostanu sv. Benedikta u Splitu zemljište Pusticuu Lazanima; XIV. God. 1089.8. septembra. Kralj Stjepan II. potvrđuje opaticama sv. Benedikta u Splitu darovnicu svoga pretšastnika Zvonimira o zemljištu Pustici u Lazanima; XV. God. 1096. Zadarski prior Drago daje samostanu sv. Krševana u Zadru služnosti, koje su odavna imali priori istog grada u Lubrikati; XVI. Okolo god. 1096. Opat Maius brani od napadača zemljište samostana sv. Krševana na otoku Pašmanu". 233
