ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 67
T, Mušnjak, Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru..., Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 61-70 laboratoriji utemeljuju se u Hrvatskoj početkom pedesetih godina prošloga stoljeća 4 i već od samih početaka primjenjuju metodu neutralizacije po Barrowu. Na tome se ostalo do danas. Mi u Zagrebu imamo čak i jednu prednost u odnosu na druge dijelove Hrvatske zahvaljujući vrlo tvrdoj zagrebačkoj vodi koja sadrži dovoljne količine kalcijeva karbonata, pufera koji treba ostati u neutraliziranom materijalu nakon dovršetka postupka. U Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva već smo u nekoliko navrata ispitivali kiselost papira 5 prije i nakon neutralizacije po Barrowu te uspoređivali s onom postignutom pranjem listova u vodi iz vodovoda. Rezultati su bili približno jednaki, što znači daje za zadovoljavajuću neutralizaciju dovoljno već i samo ispiranje u zagrebačkoj vodi. Oni u krajevima s mekšom vodom moraju koristiti Barrowljevu metodu. Ova metoda neutralizacije može se koristiti samo za knjige i dokumente pisane ili tiskane pigmentima netopljivima u vodi. Vodotopljivi tekstovi moraju se najprije fiksirati. Preduvjet za njezinu primjenu je također razvezivanje i rastavljanje knjiga na listove/arke, što podrazumijeva ponovni uvez nakon neutralizacije. U pogledu rješavanja problema kiselosti dokumenata na kiselom papiru izrađenom od drvenjače ili s visokim sadržajem drvenjače, koji se već nalaze u našim arhivskim spremištima, s metodama masovne neutralizacije mi smo u Hrvatskoj, za sada, na samom početku. Neutralizacija se provodi samo za pojedinačne arhivske dokumente i knjige koje se preuzmu na restauriranje. Zato sam ovu temu i odabrala za izlaganje na Prvom kongresu hrvatskih arhivista, kako bih upozorila na problem i potaknula da se i na tom području stvari počnu rješavati. Početak rješavanja problema zahtijeva i prethodne, vrlo ozbiljne analize. No, i prije takvih analiza, dovoljno je da donesemo odluku da svo gradivo koje će od danas nastajati na papiru, a bude odabrano za trajno čuvanje, mora biti zabilježeno na papiru proizvedenom prema ISO standardu 9706:1994 6 , jer ćemo time spriječiti da se problem kiselosti povećava. 4 U Hrvatskoj su najprije utemeljeni Laboratoriji za konzerviranje i restauriranje HAZU i Hrvatskog državnog arhiva 1953/1954. godine. Laboratorij za restauriranje knjižničnoga gradiva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi od 1961. godine. Kasnije se mreža unutar arhivske službe proširuje utemeljivanjem manjih restauratorskih radionica u regionalnim državnim arhivima u Splitu (1962), Bjelovaru (1965), Zadru (1968), Osijeku (60-ih godina - nema preciznog podatka o osnivanju), Pazinu (1974), Karlovcu (1987). Na kraju valja napomenuti da se 1997. godine započelo s organiziranjem restauriranja papira u Hrvatskom restauratorskom zavodu, pa su tako u Odjelu u Dubrovniku zaposlena dva restauratora za tu vrstu poslova. 5 Kiselost papira mjeri se posebnim uređajima-pH-metrima s ravnom površinskom elektrodom. Vrijednost pH 7 znači daje nešto neutralno, dok niže vrijednosti označavaju kiselo, a veće od 7 lužnato područje. 6 ISO 9706:1994 - Information and Documentation - Paper for Documents - Requirements for Permanence. 67