ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 63

T. Mušnjak, Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja gradiva na kiselom papiru..., Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 61-70 škrob i dr.) zamijenjena kolofonijem i stipsom (kalijev aluminijev sulfat). Taj se način lijepljenj a papira uz manje izmjene zadržao do današnjih dana. Iako je time znatno ubrzana proizvodnja papira, upravo tada počinje slabiti njegova kakvoća, a trajnost mu se smanjuje. Do novog preokreta u proizvodnji papira dolazi 1840. godine, kada je otkriven postupak dobivanja drvenjače i celuloze iz drveta te mogućnost da oni u proizvodnji papira zamijene stare krpe koje su do tada korištene. To otkriće dovodi do drastičnog pada kakvoće i trajnosti papira, koje arhivisti i knjižničari uočavaju i na to upozoravaju već koncem 19. st. u okviru svojih strukovnih udruga te na međunarodnim skupovima. Kasnija su ispitivanja pokazala da kakvoća papira naglo opada od 1850. godine, a daje najlošija oko 1890. godine. Vrlo se slični problemi javljaju i nakon Drugog svjetskog rata. Bez obzira na to stoje dokazano daje drvenjača razlogom loše kakvoće i ubrzanog propadanja papira, ona se zbog svoje niske cijene i danas dodaje nekim vrstama papira u različitim postocima. Npr. novinski papir sadrži 80-85% drvenjače, dok se papir za novčanice u cijelosti izrađuje od lana i pamuka. Od sredine 19. stoljeća milijuni su knjiga i milijarde dokumenata napisani i/ili tiskani na papiru izrađenom od drvenjače ili s visokim postotkom drvenjače. Kako se takvi dokumenti u vrlo kratkom vremenu (oko 50 godina), doslovce mogu pretvoriti u prašinu, posebice ako se još i čuvaju u lošim mikroklimatskim uvjetima, to ovaj problem čini toliko ozbiljnim. Nažalost, ni optimalni uvjeti čuvanja ne mogu bitno produljiti trajnost ovog papira. Drvenjača u sebi sadrži 50% celuloze, 30% lignina, 16% hemiceluloza, te 4% smola, masti, voska i pepela. Lignin

2 koji u živom stablu učvršćuje stanične stijenke, a time i ojačava samo drvo, u drvenjači je glavni uzrok nestabilnosti. Na njegovu razgradnju ne utječu samo vanjski čimbenici (kisik, svjetlo, vlaga i toplina), već i kemijske reakcije s ljepilima, punilima, sredstvima za bijeljenje i drugim sastojcima papira. Proces razgradnje teče nešto sporije u tami i bez prisutnosti kisika. Budući se kod oštećenja gradiva zapisanog na papiru izrađenom od drvenjače, odnosno s visokim sadržajem drvenjače, radi o oštećenjima masovnih razmjera koja su nastala u relativno kratkom razdoblju, potreban je, da tako kažemo, i masovan odgovor. Dakle rješenja koja će u kratkom vremenu biti učinkovita za velike količine dokumenata, odnosno knjiga. Rješenje je i pronađeno u postupcima tzv. masovnog konzerviranja i restauriranja, odnosno metodama masovne neutralizacije, koje za cilj imaju ne samo neutralizaciju postojećih kiselina, već i zaštitu gradiva od naknadnog djelovanja kiselina u budućnosti. 2 Lignin (CioH 13 O3)

11 je u strukturi drveta isprepleten s celulozom, nije ugljikohidrat i ne može se mehanički odijeliti od celuloze. U sastav molekule ulaze metoksil-, acetil- i formil-skupine. 63