ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 213

R. Bućin, Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 209-225 "privremenim" sjedištem župe bio Zemunik, te Konavala, gdje je nastupila njemačka vojna i crnogorska civilna uprava, a s druge strane zbog značajnog prisustva partizanskih snaga. Partizani su bili potisnuti početkom 1944. godine, ali već u svibnju na čitavom je obalnom području proglašeno izvanredno stanje i uvedena vojna uprava, da bi do kraja te godine partizani u potpunosti preuzeli Dalmaciju

23

. Posljednji preustroj velikih župa proveden je 5. srpnja 1944. kada su neke od njih spojene ili im je lančano mijenjan teritorij, a promijenjeni su im i nazivi. Sjedišta većeg broja kotareva su premještena, pa su time i kotarske oblasti promijenile nazive. Broj velikih župa se smanjio na 21. Kao dodatna 22. župa u zakonskoj je odredbi navedena Raša, za koju je predviđeno naknadno definiranje područja i sjedišta

24

, ali to nikada nije ostvareno budući daje Istra, kao i dio Kvarnera, još 1943. uključena u njemačku Operativnu zonu Jadransko primorje

25

. Od svih promjena najznačajnije su zahvatile područje središnje i jugozapadne Bosne, gdje su Lašva i Glaž te Pliva i Rama ukinute, spajanjem dijela teritorija u novu veliku župu Lašva-Pliva. Iz toga je slijedio lančani niz pomicanja pojedinih kotareva susjednih velikih župa. Druga velika promjena odnosila se na velike župe Gora i Prigorje. One su spojene u veliku župu Gora-Prigorje, a opseg nove župe je smanjen u dijelu dotadašnjeg područja velike župe Gora. Prema sačuvanim izvorima, nova organizacija velikih župa trebala se temeljiti na referatima župana koje su bili dužni iznijeti na konferenciji sazvanoj u MUP-u za 30. svibnja 1944. Referati nisu sačuvani, ali su sačuvane upute za njihovo sastavljanje. U uputama se tražilo da župani izdvoje prilike koje su odraz trenutačnih i slučajnih promjena, od onih koje trajno utječu na rad velikih župa, kotareva i općina. Bio je predviđen osvrt na opće poslovanje velikih župa, kotarskih oblasti, gradskih uprava i općinskih poglavarstava, podaci o promjenama u broju osoblja, njihovim premještajima i političkoj lojalnosti, broju predmeta koje pojedini uredi rješavaju, političkim prilikama i javnoj sigurnosti, gospodarskim i socijalnim prilikama, zdravstvu, elementarnim nepogodama i važnijim događajima. Iz referata su morale biti 23 Barić, 55-79. Nakon kapitulacije Italije postojale su posebne ustanove nadležne za uspješniju integraciju i uspostavu hrvatske civilne uprave na dalmatinskom području. U prvo vrijeme to su bili ministar za Dalmaciju i glavar građanske uprave za područje oslobođene Dalmacije, velikih župa Bribir i Sidraga te Cetina sa sjedištem u Splitu. Dužnosti su obavljali Edo Bulat i Bruno Nardelli, obojica imenovani 10. rujna 1943. Od 3. studenoga 1943. za te su poslove nadležni Ministarstvo za oslobođene krajeve i Glavarstvo građanske uprave za Dalmaciju u Splitu, s istim osobama na čelu. Izvanredno stanje i vojna uprava uvedeni su 20. svibnja 1944. (usp. Bućin, 199-211). 24 ZZN-1944, br. 435, Zakonska odredba o velikim župama, 428-430. 25 Nakon povlačenja Talijana, područje Istre i Kvarnera, Rijeke, Sušaka, Bakra, Kastva, Čabra i Krka uključeno je u njemačku Operativnu zonu Jadransko primorje, čije je djelovanje obznanjeno l

. listopada 1943. godine. Područje Sušaka, Kastva, Čabra, Krka i Bakra dobilo je, unutar spomenute zone, poseban status osnutkom Upravnog povjereništva Sušak-Rijeka 30. listopada 1943. (Bućin, 202-204). 213