ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)

Strana - 16

J. Kolanović, Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 11—32 nje Ureda za državne spise. Cilj toga Uređaje ne samo omogućiti bolju zaštitu arhivskoga gradiva kao dijela kulturne baštine, nego i osigurati bolje upravljanje spisima vladinih institucija te promovirati učinkovitu i odgovornu vladu kroz poboljšano upravljanje spisima.

4 Vladin Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske u 21. stoljeću, u projektu koji razrađuje informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, implicitno postavlja pravne i upravne zahtjeve u kojima arhivska služba i općenito upravljanje informacijama i spisima zauzima povlašteno mjesto u svim segmentima državne uprave. Taj elaborat prvenstveno ima u vidu elektroničko poslovanje i elektroničku upravu kao osnovu preobrazbe drugih djelatnosti.

5 Suvremeno elektroničko poslovanje i elektronička uprava postavljaju novi izazov arhivskoj službi, ali traže i temeljitiju koordinaciju između arhivske djelatnosti i državne uprave u novoj koncepciji upravljanja spisima. To je izazov i za premišljanje o novom ustrojbenom sustavu arhivske službe i definiciji njezinih zadataka u suvremenom informatičkom okruženju. x Danas je arhivska služba u Hrvatskoj u sastavu Ministarstva kulture, ali ima interministerijalni značaj: svojim nadležnostima proteže se na sve segmente državne uprave; ustrojena je kao jedinstvena služba i nadležna je za sva ministarstva te nema izdvojenih arhivskih službi kao u nekim zemljama (vanjski poslovi, vojska); ima centralizirano obilježje i s obzirom na financiranje i s obzirom na upravni i stručni nadzor. Ipak, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine

6 ostavlja mogućnost decentralizacije, jer jedinke lokalne uprave i samouprave mogu osnivati vlastite arhive, koje same i financiraju. Uz mrežu državnih arhiva koji čuvaju javno arhivsko gradivo, ostavljena je mogućnost osnivanja i arhiva za privatno arhivsko gradivo (gospodarski, stranački arhivi, crkveni arhivi i privatni arhivi), ali i za specijalizirane javne institucije (sveučilišni arhivi, audiovizualni arhiv). Ostavljajući veliki prostor za decentralizaciju arhiva, u duhu europske prakse, predviđa se centralizirani stručni nadzor, koordinacija i primjena jedinstvenih stručnih standarda. Centralizirana ili decentralizirana služba? Danas je najveći dio arhivske službe centraliziran. Svi su arhivi povezani u mrežu državnih arhiva i na državnom su proračunu, a arhivska služba je uređena 4 Theo Thomassen, Arhivisti i records manageri: ista struka, različite odgovornosti, Arhivski vjesnika (2000), 15. 5 Usp. Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske: Hrvatska u 21. stoljeću: Informacijska i komunikacijska tehnologija, Zagreb 2001. Posebno poglavlje: Elektroničko poslovanje, elektronička uprava i peobrazba drugih djelatnosti, str. 43-50. 6 Narodne novine br. 105/1997. 16