ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 157
M. Kukuljica, Radikalne promjene u zaštiti i pohrani filmskog gradiva, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 153-174 Nitratna filmska vrpca zbog svog kemijskog sastava ispušta dušični dioksid, koji u povećanoj vlazi i temperaturi stvara eksplozivne karakteristike i istodobno razara filmsku emulziju. Sve korištene filmske podloge do uvođenja poliestera imale su obično kratki vijek trajanja. Pojedino filmsko gradivo na nitratnoj podlozi zbog loših uvjeta pohranjivanja i nemogućnosti provjetravanja 6 već nakon dvadeset godina pretvorilo se u zapaljivi, eksplozivni prah, dok mnogi arhivi čuvaju filmsko gradivo na nitratnoj podlozi starosti i 90 godina. 7 U Arhivu Švedskog filmskog instituta veliki dio filmskog gradiva na nitratnoj podlozi zaštitno je presnimljen na acetatnu podlogu, ali nije se vodila briga o poštivanju originalnih formata na kojima su filmovi snimljeni u određenim razdobljima kinematografije (nijemi film). Rezultat je filmsko gradivo zaštićeno u necjelovitom obliku, jednostavno su odsječeni dijelovi slikovnog zapisa, bez mogućnosti naknadnog popravljanja, jer nisu poštivani originalni formati na kojima su izvorno snimljeni. U međuvremenu, originalni materijali na nitratnoj podlozi su uništeni. Na taj nestručan način zaštite trajno su sačuvana "osakaćena" filmska djela i zapisi kojima je odrezan dio filmskog prostora u svakom kvadratu. U znanstvenoj literaturi često se ovaj primjer zaštite filmskog gradiva na nitratnoj podlozi navodi kao pogrešan i loš primjer zaštite. Hrvatska kinoteka među rijetkim je nacionalnim filmskim arhivima koji su, u relativno kratkom vremenskom razdoblju, uspjeli presnimiti svo pohranjeno filmsko gradivo na nitratnoj podlozi na sigurnosnu triacetatnu podlogu. 8 6 Ugledni znanstvenici, filmski arhivisti i istraživači u Tehničkoj komisiji FIAF-a smatraju da kutije u kojima se čuva filmska vrpca na nitratnoj podlozi moraju imati otvore (izbušene rupe) na rubovima, kako bi se omogućilo odvođenje dušičnog dioksida. Filmski arhiv za trajnu pohranu filmske vrpce na nitratnoj podlozi u Berlinu, izgrađen 1967. godine, temeljio je svoju sigurnost na skupom i sofisticiranom sustavu u kojem se svaka kopija filma čuva u zasebnoj čeličnoj kazeti, na čijem su dnu otvori za stalno strujanje zraka. Na taj se način iz svih kaseta stalno odvodi dušični dioksid. Čelične kazete sprječavaju lančane eksplozije u slučaju zapaljenjajedne kopije filma. Riječ je o filmskom arhivu s preko 30 milijuna metara nitratne filmske vrpce. Za zemlje koje čuvaju veće količine filmske vrpce s nitratnom podlogom nema pravog odgovora kako zaštititi navedeno filmsko gradivo. Presnimavanje na sigurnosni film je izuzetno skup i spor proces, a prenošenje na elektronski medij za sada je još skuplji i sporiji i nije stručna i cjelovita zaštita filmskog gradiva. Potrebno je snižavati temperaturu na kojoj se takvo filmsko gradivo čuva na 5 do 10°C, kontrolirati vlagu da ne prelazi 30-40% uz stalnu izmjenu zraka. 7 Godine 1994. pronađena je u Dubrovniku filmska kopija mađarskog dokumentarnog filma Krunidba Karla IV. za hrvatsko-ugarskog kralja 1916. u Budimpešti. Hrvatska kinoteka otkupila je i zaštitila navedeno filmsko gradivo. Filmska kopija vrlo je dobro sačuvana i preživjelaje 80 godina. Podatak iz dokumentacije Hrvatske kinoteke. 8 Hrvatska kinoteka, nakon stoje 1980. godine preuzela filmsko gradivo iz Jugoslovenske kinoteke iz Beograda iz razdoblja 1927-1941. i 1945-1954. godine (ostalo je još oko 800.000 m filmskog gradiva iz razdoblja 1903-1945), izradila je Projekt presnimavanja filmskog gradiva na nitratnoj podlozi na triacetatnu podlogu. U razdoblju od 1982. do 1986. prebačen je najveći dio filmskog gradiva na nitratnoj podlozi na sigurnosnu filmsku vrpcu (ukupno 313.779 m). 157
