ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 141
J. Zwicker, Pravna pitanja vezana za autentičnost zapisa u elektroničkom okruženju, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 133-143 Zakona o elektroničkoj trgovini (Bundesgesetz über den elektronischen Geschäftverkehr) ; Zakona o Službi za izdavanje uvjerenja u području elektroničkog potpisa (Bundesgesetz über Zertifizierungsdienste im Bereich der elektronischen Signatur). Cilj je Zakona o elektroničkom potpisu - dati elektroničkome potpisu vrijednost jednaku onoj svojeručnoga potpisa. To uključuje pravne propise o procedurama kojima će biti sačuvana provenijencija elektroničkog dokumenta. I u ovome je nacrtu korišten izraz "autentičnost", kao: čuvanje provenijencije elektroničkog dokumenta. Zakon o elektroničkom potpisu učinit će elektroničke transakcije punovrijednima za pismohranu, Landregister i Registar tvrtki. K tome, potreban je poseban zakon kojim će biti određene tvrtke koje mogu izdavati uvjerenja o ovlaštenim elektroničkim potpisima. Zakon o e-trgovini bavi se valjanošću elektroničkih potpisa za Zakon o ugovorima, a nadalje će moći zaštititi i prava kupaca u elektroničkom okruženju. Svi su ovi propisi veoma značajni. Imaju neposredan učinak na stvaran život, a pitanja kojima se bavimo - pouzdanost i autentičnost - imaju u njima ključno mjesto. Od ogromne je važnosti, po mome mišljenju, za sve arhiviste koji se bave pravnim aspektima autentičnosti u elektroničkom okruženju, stupiti u kontakt i surađivati s onima koji su odgovorni za gore spomenute zakone. "... arhivisti postaju saveznicima pravne zajednice, revizora, knjigovođa i menadžera u organizacijama u kojima, uz rastuće oslanjanje na elektroničke informacije koje podržavaju odluke, programe i odgovornost, nastaje i briga o opstanku zapisa i njihovom čuvanju u korporativnoj memoriji. Odgovorni menadžeri dijele s arhivistima brigu o adekvatnoj dokumentiranosti odluka, određujući pravni položaj elektroničkih informacija, pronalazeći efikasne strategije da se dugoročno sačuvaju zapisi i omogući njihovo korištenje u budućnosti, i održavajući dovoljnu količinu opisnih i kontekstualnih informacija o elektroničkim zapisima, kojima će se postići njihova autentičnost i točno interpretirati njihov sadržaj" 14 . Diplomatika je, kao arhivistički posao, izrasla u znanost iz praktičnih potreba, tj. "da analizira kritički dokumente koji su smatrani krivotvorinama ... metodologija njezinoga kritičkog odnosa prema tekstu bila je po prirodi utilitarna". Korištena je kao "pravno oružje ... na sudovima". Kasnije, "kada su znanstvenici počeli smatrati dokumente povijesnim dokazima", diplomatika je postala pomoćnom povijesnom 14 Margret Hedstrom, cit. u: Duranti, Luciana, The Thinking on Appraisal of Electronic Records: Its Evolution, Focuses and Future Direction, Janus, 1997. 2., 55s. 141
