ARHIVSKI VJESNIK 44. (ZAGREB, 2001.)
Strana - 108
J. Ivanović, Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima, Arh. vjesn., god. 44 (2001), str. 103-121 sheme, njegovom načinu gledanja na stvari i njegovim interesima, u odnosu na interese i mogućnosti ostalih sudionika u komunikaciji. 10 Asimetričnost koja je sustavna, u krajnjoj liniji može biti sredstvo za raspodjelu uloga i utjecaja na području gdje se komunikacija odvija. Primjer za to mnogi vide u utjecaju gospodarskih interesa na oblikovanje Interneta. Možemo si postaviti pitanje da lije neki pristup upravljanju dokumentima u tom smislu neutralan ili se i tu stvara određena asimetrija i, ako se stvara, da li nas se to tiče. Da bismo to malo rasvijetlili, razmotrimo odnos dvaju danas tipičnih oblika shema koje ciljaju na dokumente državnih službi kao na izraz interakcije vlasti i pojedinca, predstavljen kroz pristup tim dokumentima. Sjedne strane imamo usluge čija je svrha omogućiti javnosti pristup informacijama o državnoj upravi, odnosno informacijske resurse koje ona stvara i održava učiniti javnim dobrom. Tako su određene usluge dostupne putem Interneta, u nekim zemljama postoji i pravna obveza, a u nekima i određeni standardizirani sustavi i sheme metapodataka kojima se informacijski sadržaji nastali djelovanjem državnih institucija opisuju radi lakšeg pristupa i pronalaženja - Government Information Locator Service i si. 11 Svrha ovih shema metapodataka je dostupnost, a kako se podrazumijeva dostupnost u najširem okruženju koja neće biti tehnološki zahtjevna - što bije otežalo i ograničilo - ove sheme su razmjerno jednostavne i prikladne za implementaciju u distribuiranom okruženju. S druge strane, sheme metapodataka čija je svrha upravljanje čitavim životnim ciklusom dokumenta teže biti složene i zahtjevne u smislu implementacije, jer se odnose na veći broj funkcija. Definicija dostupnosti koja se iz njih može iščitati odnosi se više na upravljanje i ograničenje dostupnosti, na dostupnost koja je lokalna, usredotočena na unutrašnjost poslovnog sustava i na kontrolu poslovnih i spisovodstvenih procesa, a ne na dostupnost izvana. Vidimo da se tu u oblikovanje shema uvukla tradicionalna suprotstavljenost načela dostupnosti i načela zaštite podataka, ovaj put nenamjerno izazvana tehnološkim sredstvima. Iz toga možemo procijeniti što u sustavu za upravljanje dokumentima znači nepodržavanje shema koje podupiru dostupnost izvana. Ako nisu doista implementirane, dobivamo izrazitu asimetriju u mogućnosti pristupa, veću nego u tradicionalnom okruženju - i to će biti sporedni, ali značajan dugoročni učinak usredotočenosti samo na klasične spisovodstvene funkcije. Zato pitanje ugradnje usluga koje podupiru dostupnost izvana u sustave metapodataka u upravljanju dokumentima i interoperabilnost s takvim uslugama koje dolaze izvan spisovodstvenog okruženja, nije samo tehničko 10 Zanimljiva rasprava o političnosti shema metapodataka i o učinku koji ta političnost može imati na oblikovanje weba vodila se nedavno u s vezi s oblikovanjem XML shema, vidi: Clark, K.G. The Politics of Schemas, http://www.xml .com/pub/a/200 1 /01 /31 /politics . html. 11 Za GILS vidi: http://www.gils.net i tamo dostupnu dokumentaciju. Korisno je pogledati i australsku varijantu ove vrste servisa, koja se zasniva na Dublin Core-u, vidi: http://www.naa.gov.au/govserv/ agis/. 108
