ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 96
M. Dörr - H. Weber, Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite arhivskih fondova?, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 91-107 c) Položaj predloška Položaj bi predloška trebao biti horizontalan i na taj način omogućiti čitanje podataka. Preusmjeravanje drugačije položenih slika u digitalnoj obradi samo povećava troškove. Knjige i spisi u pravilu se polukoračno snimaju u položaju 2A prema DIN ISO 6199. Veći svesci (npr. novine) trebali bi biti koračno mikrofilmirani u položaju 2B. Promjene u položaju i načinu snimanja (polukoračno/koračno) trebalo bi izbjegavati. Ako se na monitoru želi prikaz stranice po stranicu, odluka o tome trebala bi se donijeti prije snimanja, jer odvajanje dvije snimljene stranice u digitalnoj obradi dodatno povećava troškove. Ta funkcija nije sastavni dio paketa usluga postojećih softvera i zahtijeva naknadnu obradu i manualan nadzor. d) Kontrast između podloge i predloška Kontrast između podloge i predloška pojačava tamna podloga. Ako se pridržavamo gore navedenih preporuka, uklanjanje će podloge iz digitalne slike biti ekonomično. Eliminacija rubnih zona ne samo da poboljšava optički utisak na monitoru, nego pridonosi i manjoj količini pohranjenih podataka. 2.3. Organizacija mikrofilma i zapisnik snimanja Foršpan s dobro čitljivim naslovom mikrofilma, njegovim brojem, s relevantnim informacijama o instituciji-vlasniku, sadržaju mikrofilma, o tehnici snimanja (faktor umanjenja i mjerilo) i o tablici s testnim oznakama za čitljivost i polutonsku reprodukciju prema DIN - normama, obvezni su dijelovi opreme svakog mikrofilma. U suradnji s informatičkom tvrtkom koja radi na digitalizaciji, trebalo bi izabrati jednoznačan, strojno prihvatljiv naslov pojedinog mikrofilma, ili čak njegovih dijelova. Posebnu važnost u digitalnoj obradi mikrofilmova imaju brojilo snimaka, podjela mikrofilma, upute, slikovne oznake (blipsevi) te vođenje zapisnika snimanja. Strukturiranje mikrofilma s pomoću jasnih uputa na predlošcima, olakšava pronalaženje i daljnju obradu podataka te smanjuje troškove. U pravilu je dovoljna pojedinačna slikovna oznaka (blip) da bi se pomoću brojila snimaka identificirala pojedinačna slika, ali moguće su i skupne ili sekvencijalne slikovne oznake. Pristupačnost i izbjegavanje suvišnog listanja na ekranu važni su za organizaciju podataka. Troškovi digitalne obrade ovise o predlošku i namjeni. Sigurno nije svrsishodno knjigu od 300 strana obraditi bez unutarnje podjele. Radi se o dubinskoj obradi, koja je od posebne važnosti u slučaju konzultacije izvornog medija, ali čiji vremenski i financijski činitelji nisu za podcijeniti. 96
