ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 94
M. Dörr - H. Weber, Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite arhivskih fondova?, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 91-107 pristupa i korištenja. Na taj način moguće je izbjeći visoke troškove migracije da bi se osigurala čitljivost digitalno pohranjenih podataka u novim sustavima. Ako se original ipak neposredno digitalizira, potrebno je izabrati digitalni sustav koji jamči kvalitetnu reprodukciju, sigurnost zaštite podataka, postojanost i kompatibilnost nosača informacija. Potrebno je uzeti u obzir i moguće probleme migracije. Mikrofilm može pomoći i u ovom slučaju. U načelu je moguće prenijeti digitalne slikovne podatke na mikrofilm. Ipak, za razliku od mišljenja nekih stručnjaka, postoje problemi u kvaliteti na taj način izrađenih mikrofilmova. Sa sigurnošću se ne mogu ponovno digitalizirati s optimalnim rezultatom. Analogni i digitalni sustavi pohrane još uvijek nisu u potpunosti kompatibilni. 2. Mikrofilm s obzirom na opciju digitalne obrade mikrofilma 2.1. Izbor i kvaliteta Zahtjevi koji se odnose na kvalitetu materijala i tehnike snimanja ne razlikuju se puno od važećih normi i propisa na području zaštitnog snimanja. Organizacija mikrofilma predstavlja veći izazov. U mikrofilmiranju predložaka s jačim kontrastom, npr. tekstova, crtica, linija i ureza, u uporabi su pankromatski AHU-mikrofilmovi na poliesterskoj bazi, čija je primjena posljednjih godina optimirana i za digitalnu obradu. Crno-bijelo mikrofurniranje predložaka sa sivim nijansama (polutonski predlošci), kao što su npr. knjige s fotografskim reprodukcijama ili višebojni predlošci, vrši se polutonskim mikrofilmovima (npr. Kodak 2468 ili 3468). Izrađeni je mikrofilm pozitivnog polariteta. Kvalitetnija polutonska reprodukcija može se postići, ako se prilikom razvijanja AHU-mikrofilmova primijeni posebna tehnika. Pravilno osvjetljenje i optimalna čitljivost (optička razlučivost) važni su u izradi mikrofilmova, iako kvaliteta njihove reprodukcije daleko nadmašuje onu digitalne obrade slikovnih podataka. Optimalna čitljivost ovisi o svojstvima i položaju kamere. Bez obzira na gubitak generacije između izvornog mikrofilma i radnog duplikata druge generacije, koji se koristi u daljnjoj obradi, potrebno je pripaziti na kvalitetu reprodukcije izvornog mikrofilma. Ona bi trebala prema QI iznositi 8 (veća kvaliteta) - prilog C prema DIN ISO 1 6199. U zavisnosti od visine malog slova "e" na predlošku (odgovara dvostrukoj duljini vitica slova e, 1, g i f u rukopisu), formula stupnja razlučivosti mikrofilmova glasi QI = a x h, pri čemu je "a" stupanj razlučivosti prema ISO testnoj oznaci br. 2 u linijskim parovima po mm (lp/mm), a "h" je visina malog slova "e". Mikrofilmovi koji razlučuju 120 i više lp/mm odgovaraju potreI DIN - Deutsches Institut für Normung (Njemački institut za nonniranje). ISO - International Organization for Standardization (Međunarodna organizacija za standardizaciju). 94
