ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 333
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 Sudionici konferencije mogli su uz stručnu pratnju pogledati novu arhivsku zgradu SDA u Pragu. Na izložbi iz fonda državnog arhiva, pažnju predstavnika Čeha iz Hrvatske privukao je zapisnik iz 1931. sa sastanka čeških kulturnih radnika u Daruvaru s podacima o društvima i njihovim potrebama (čuva se pod znakom SUA ČUZ, kat. 54). Na sastanku kulturne sekcije također je istaknuto da bi trebalo popisati arhive u cijelom svijetu koji čuvaju materijale zanimljive za Češku Republiku, a jedan od najvažnijih zaključaka Konferencije je čuvanje češkog kulturnog naslijeđa u inozemstvu, za koje postoji obostrano zanimanje - i matične zemlje Češke i iseljenih Čeha. Ivan Burian: Naši iseljenički i društveni arhvi (Naše krajanske'a spolkove archivy), br. 48, od 9. prosinca 2000, str. 9. Ivan Burian član je Češke besede Zagreb koji dobrovoljno brine o njenom knjižnom i arhivskom gradivu. Njegov članak nastao je kao razmišljanje u vezi s ponudom stručne pomoći Središnjeg državnog arhiva (SDA) iz Praga u obradi i čuvanju arhivalija čeških iseljeničkih društava. Autor toplo pozdravlja takvu pomoć, smatrajući je dobrodošlom i nužno potrebnom te se nada da će se ona ubrzo i ostvariti. Međutim, smatra također daje preuranjeno razmišljati o tome treba li arhivalije češke manjine u RH smjestiti u SDA u Pragu. Dok je god češka manjina živa i aktivna, arhivalije trebaju ostati tamo gdje su nastale, društva o njima trebaju brinuti i crpsti iz njih poticaje za daljnji život i rad. Dogodi li se da u budućnosti češka manjina u RH nestane, tada će buduće generacije imati vremena razmišljati što učiniti s arhivskim gradivom - predati ga u zemlju iz koje su se njihov preci doselili ili ga čuvati ovdje, gdje češka manjina živi već dvjesto godina i postala je dijelom svih ovdašnjih događanja. Autora ne zadovoljava sadašnje stanje arhiva Saveza Čeha u RH sa sjedištem u Daruvaru, što gaje sasvim slučajno vidio ljetos. Arhiv je bio dostupan svima, zajedno s arhivskim gradivom tu se nalazio građevinski materijal, alat i koješta drugo čemu u arhivu nije mjesto. Autor navodi daje takvo stanje prenerazilo i prof. Matušeka- stvaratelja arhiva, koji je u njegovo sređivanje uložio svaki slobodni trenutak i crpio iz njega podatke za nekoliko svojih knjiga i mnogobrojne znanstveno-povijesne članke koji se bave Česima u Hrvatskoj. Prema autorovu saznanju, najveći arhivi češke manjine su: arhiv Saveza Čeha u Daruvaru te arhivi daruvarske i zagrebačke Češke besede. Budući daje i sam bio sudionikom selidbe zagrebačke Češke besede s Dolca u stari - novi prostor, Češki dom u Šubićevoj ulici, uvjerio se da niti arhiv zagrebačke Besede nije u sjajnom, sređenom stanju. Trenutačno se arhiv nalazi u zasebnoj prostoriji u sastavu knjižnice zajedno s raritetnim knjigama. Za njegova, kako sam kaže laičkog vrednovanja i klasi333
