ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 313
Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 setogodišnje sudjelovanje na Savjetovanjima "Sodobni arhivi", obrađivane teme i izlaganja kojima se predstavljao. Pierpaolo Dorsi u članku Stanje arhivskoga gradiva u školskim ustanovama provincije Trst, govori o projektu mikrofilmiranja gradiva arhiva škola, pohranjenog u Pokrajinskom arhivu u Trstu. Veliki dio gradiva škola s cijelog područja provincije Trst je tijekom vremena dobrim dijelom uništen. Razlog vjerojatno leži i u činjenici da talijansko zakonodavstvo ne predviđa obveze školskih ustanova prema državnim arhivima, u smislu nadzora i predaje gradiva. Kako je posljednjih godina u Italiji znatno poraslo zanimanje za gradivo školskih ustanova, organiziranje cijeli niz kongresa, seminara i tečajeva, na kojima su zajednički sudjelovale i škole i arhivi. U vezi s time pokrenut je i projekt mikrofilmiranja gradiva škola pohranjenog u Pokrajinskom arhivu u Trstu. Duša Krnel-Umek u svom članku pod naslovom Norme za opis arhivskoga gradiva na primjeru sređivanja fondova pravosuđa, obrađuje temu posljednjih godina nerijetko prisutnu na brojnim arhivističkim savjetovanjima međunarodnog karaktera. Temu razrađuje uspoređujući Pravilnik o stručnoj obradi i evidentiranju arhivskoga gradiva i Opću međunarodnu normu za opis arhivskoga gradiva ISAD(G). Iz usporedbe elemenata koji se imaju koristiti pri opisu, razvidno je daje većina elemenata identična. U daljnoj razradi ona upozorava na načela kojih se treba pridržavati pri opisu arhivskoga gradiva. Stvarnu primjenu elemenata opisa prikazuje na primjeru dva pravosudna fonda - Pokrajinskog suda Ilirska Bistrica i Pokrajinskog suda Podgrad. Zanimljiv prilog o sređivanju i opisu osobnih i obiteljskih fondova nalazimo u članku grupe autora L. Mikec-Auberšek, S. Velunšek, M. Gredelj. U članku se, osim o značenju osobnih fondova i sve većem interesu za proučavanje ove vrste gradiva posljednjih godina, govori i o važnosti nadzora nad privatnim arhivskim gradivom, o ulozi koju arhivi mogu odigrati u podizanju svijesti pojedinaca o važnosti zaštite arhivskoga gradiva koje je u privatnom vlasništvu. To se ostvaruje ne samo djelovanjem na razini pojedinačnih kontakata, nego i pedagoškom djelatnošću arhiva. Na kraju su na primjeru dva osobna fonda - Ivana Kosa i Frana Ksavera Meska, prikazana osnovna načela za sređivanje takve vrste arhivskoga gradiva. Žarko Bizjak u članku pod naslovom Vodič za fondove i zbirke arhiva na web stranicama, predstavlja ovu vrstu obavijesnog pomagala kao jednog od osnovnih izvora informacija o arhivskom gradivu. Vodiči svih slovenskih javnih arhiva predstavljeni su i na njihovim web stranicama, a za neke od njih postoji mogućnost on-line pretraživanja. Temeljem usporedbe tih vodiča, autor zaključuje da su njihovi elementi prilično neujednačeni i nedosljedni. Stoga smatra nužnim da se izrade novi ili ažurirani vodiči na web stranicama, koji bi trebali sadržavati elemente propisane novim arhivskim pravilima i usklađene s elementima ISAD(G)-a. Za optimalnu izradu 313
