ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 305

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 pojedine korake otvaranja aplikacije programa. O konzerviranju i restauriranju matičnih knjiga župe Korte u istoimenom članku piše Stanka Grkman. Potanko opisuje konzervatorsko-restauratorski postupak na knjigama Status Animarum iz 19. st. i Knjigama krštenih 1816-1855. Dvanaest je članaka (trećina ukupnoga prostora) posvećeno arhivskome gradivu u rubrici Iz arhivskih fondova i zbirki. Ignacij Voje opisuje zanimljiv i dosada nepoznat dokument iz Ratnog arhiva u Beču, koji oslikava stajališta vojnih stručnjaka 18. stoljeća o turskoj opasnosti {Izvješće maršala Schullenburga duždu Mletačke Republike o turskoj opasnosti). O razlikama i sličnostima, o sadržajnim i jezičnim vrijednostima Knjige vjenčanih iz Metlike 1716-1719. i Knjige zaručenih iz Ljubljane 1737-1759. piše Boris Golec u članku Slovenika iz prve polovice 18. stoljeća u metličkoj Knjizi vjenčanih i ljubljanskoj Knjizi zaručenih. Matevž Kosir u članku Staleški povjerenici istaleški odbor te instrukcije za povjerenike iz 1540. i 1542. prikazuje upravnu strukturu najznačajnijih ureda kranjskih zemaljskih staleža kao i prve dvije instrukcije za povjerenike. Podatke o obitelji Marchi-Markić iz Splita, poglavito o Ivanu Petru (1663-1733), o njegovu planu za oslobođenje južnih Slavena i hrvatskih krajeva od Turaka, kao i o njegovu pokušaju otkupa grofovije Metlika, daje Danica Božić-Bužančić u članku Ivan Petar Marchi-Markić: njegovo djelovanje s posebnim naglaskom na otkupu grofovije Metlika, njegova oporuka i nagodba o otkupu spomenute grofovije. Drago Trpin (Urbari vlastelinstva Tolmin) donosi historijat Tolmina od 11. do 19. stoljeća i kronološki popis pedesetak sačuvanih knjiga zemljišnih posjeda, poglavito iz razdoblja grofova Coronini. Knjige se čuvaju u arhivima u Gorici, Ljubljani, Grazu i Trstu. U izvorniku sačuvane popise stanovništva iz 1830. s dopunama do 1850-ih te popise iz 1857, 1869, 1880, 1890, 1900, 1910, 1921, 1928. i 1931. godine analizira Andrej Studen u članku Popisi stanovništva neizmjerno veliko bogatstvo Povijesnog arhiva u Ljubljani). Ivan Nemanič u radu Dijapozitivi Božidara Jakca - nacionalna i svjetska kulturna baština (1946-1989), opisuje zbirku slikarevih dijapozitiva nastalih za njegovih putovanja po Sloveniji i svijetu. Zbirka se čuva u Arhivu Republike Slovenije. O fondovima okružnih poglavarstava i sreskih načelništava koje čuva Povijesni arhiv u Celju, u istoimenom članku piše Metka Bukošek. Božo Otorepec (Nepoznati nacrti Ljubljane iz 1816. u bečkoj Albertini) predstavlja dosad nepoznate nacrte Ljubljane iz 1816. koji se čuvaju u Albertini u Beču. Nacrti su djelo A. Schaffenratha, J. Bapt. Auerbergera i A. Babnika. O arhivskome gradivu cehova te o odluci Zemaljskoga namjesništva u Grazu iz 1914. o čuvanju cehovskih arhivalija, koje je odredilo da novonastali cehovi predaju arhivsko gradivo Štajerskome zemaljskom arhivu u Grazu, piše Hedvika Zdovc u radu Odluka Zemaljskoga namjesništva u Grazu o čuvanju cehovskih arhivalija 1914. godine. Osobni fond Drage Cerarja iz Muzeja u Jesenicama temom je istoimenog članka Irene Lačen Benedičič. Drago Cerar najveći je dio života radio u 305