ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 303

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 281-336 laje specijalist za sređivanje i popisivanje različitih vrsta arhivskoga gradiva, poglavito za računalni program Armida. Aktivno je sudjelovala u Komisiji za povrat arhivskoga gradiva iz Austrije. Jedan je od utemeljitelja časopisa Arhivi i Viri. Žontar ističe još nekoliko područja rada E. Umek: bila je inicijatorom uvođenja kolegija arhivistike na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a niz godina i njegov predavač. Na čelu Arhiva Republike Slovenije bila je od 1984. do 1988. Autoricom je brojnih arhivskih izložbi i povijesnih radova. Žontar donosi i njezinu bibliografiju od 1957. do 1999, u kojoj je, između ostaloga, 70 rasprava i stručnih članaka te 20 uredničkih ili suuredničkih pothvata od 1972. do 1989. Dvobroj je dalje podijeljen na 10 segmenata: I. Članci i rasprave, II. Iz prakse za praksu, III. Iz arhivskih fondova i zbirki, IV. O radu Slovenskog arhivističkog društva, V. O radu arhiva i o skupovima, VI. Ocjene i izvješća o izdanjima i izložbama, VII. Osobne vijesti, VIII. Nove akvizicije arhivâ, IX. Bibliografija arhivskih djelatnika, X. Sažetci. Članci i rasprave (13) zauzimaju otprilike trećinu dvobroja. Stručno su i sadržajno raznoliki (historiografski radovi, povijest institucija, teorija arhivistike). Svaki članak ima sažetak na slovenskom, njemačkom i engleskom jeziku. Nisu klasificirani. Peter Ribnikar u članku Studentske i đačke stipendijske ustanove u Kranjskoj, prikazuje nastanak i ulogu 221 takve ustanove registrirane u Kranjskoj od 1601. do 1918. i daje kronološkim redom njihov popis, s podatcima o utemeljitelju, broju stipendija, visini stipendije. Jože Žontar {Historiografija i arhivistika) donosi kratak povijesni pregled odnosa historiografije i arhivistike od prve polovice 19. st., kada kritička historiografija uopće počinje iskazivati interes za arhivsko gradivo, do arhivistike kao znanosti. Peter Vodopivec u radu Švedski merkantilist J. F. Kryger u glasilu Kranjskog poljodjelskoga društva 18. stoljeća, »kazuje na radove E. Umek o spomenutome društvu i njegovim izdanjima. Osobitu pozornost posvećuje radovima švedskoga merkantilista J. F. Krygera i radu F. Grisellinija, tajnika poljodjelskoga društva u Veneciji. Ocjenu E. Umek o merkantilističkim odnosno fiziokratskim pogledima spomenutih autora, Vodopivec dopunjuje odnosno proširuje novim spoznajama. Marija Oblak Čarni (Rimska konvencija iz 1922. i uređenje pitanja arhivskoga gradiva s Italijom nakon I svjetskog rata) analizira Konvenciju između Austrije, Čehoslovačke, Italije, Poljske, Kraljevine SHS, Rumunjske i Mađarske u pitanjima koja se odnose na arhivsko gradivo. Poglavito piše o odnosu Italije i Kraljevine SHS te o izručenjima arhivskoga gradiva 1926, 1929, 1941. i 1942. godine. Vasilij Melik u članku Svetec i Toman u Bečkom parlamentu, piše o političkom rascjepu Slovenaca 1867-70, kada se dio njih zauzimao za apstinenciju u državnom parlamentu, a dio je zastupao politiku "konstruktivne opozicije" (Lovro Toman i Luka Svetec). Vladimir Žumer u članku Stručna i politička gledišta valorizacije arhivskoga gradiva, ukazuje na arhivistička načela i kriterije vrednovanja, odabiranja i preu303