ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 295

Recenzije i prikazi, Arh. vjesn., god. 43 (2000). str. 281-336 sežnom poslu katalogiziranja sa zakladom al-Furqan koja skrbi za islamsko kulturno naslijeđe u čitavom svijetu, a koja je i suizdavač spomenutih knjiga. Tatjana Paić-Vukić Archivum,Vol. XLIII/1997. Navedeni broj Archivuma nosi naslov Radovi XIII. Međunarodnog arhivističkog kongresa (Peking, 2-7. rujna 1996). Ovaj kongres, održanje po prvi put izvan granica Europe i Sjeverne Amerike, a kako se održava na kraju stoljeća, zamišljen je kao "polaganje računa na kraju stoljeća", promišljanje do kuda se stiglo u okolnostima suradnje i zakonodavstva, kako su se razvijala načela arhivske teorije te kakvi su dogledni zahtjevi modernih tehnologija. Na Kongresu su održane 4 plenarne te uvodna i završna sjednica. Na uvodnoj sjednici sudionike skupa pozdravili su premijer Narodne Republike Kine Li Peng, generalni direktor Državnog arhivskog ureda i Središnjeg arhiva Kine Wang Gang, pomoćnik generalnog direktora UNESCO-a za komunikaciju, informacije i informatiku Henrikas Yushkiavitshus, predsjednik IFLA-e Robert Wedgeworth, generalni sekretar ACCT-a Jean Louis Roy te predsjednik Međunarodnoga arhivskog vijeća Jean-Pierre Wallot. Uvodno obraćanje Kongresu održao je kanadski arhivist Michael Swift. U njemu je predstavio temu kongresa Arhivi na kraju stoljeća: Svođenje računa i pogled unaprijed i njenu pozadinu - namjera mu je bila utvrditi neke od očevidnih promjena koje su se pojavile u svijetu, poput informacijske revolucije te ekonomskih, socijalnih i političkih promjena, i objasniti na koji način su one od presudne važnosti za rad arhivista i kako će se oni suočiti s izazovima novoga milenija. Početno izlaganje I. plenarne sjednice održao je Jan van den Broek pod nazivom Međunarodna arhivska suradnja odBriselskog kongresa 1910, u kojem donosi historijski pregled razvoja međusobnog razumijevanja i međunarodne arhivske suradnje na globalnoj razini. Između Bruxella i Pekinga leži stoljeće u kojem je izgubljen dobar dio suvremenoga optimizma koji je označio njegov početak, kada je predsjedavajući arhivske sekcije na Briselskom kongresu Samuel Muller mislio da će sve međunarodne probleme biti moguće rješavati na sastancima poput tog. Osim Stalne komisije zadužene za organizaciju sljedećeg kongresa, ustrojene su dvije međunarodne arhivske strukture: Arhivska komisija pri Međunarodnom komitetu povijesnih znanosti i Odbor stručnih arhivista pri Ligi naroda. Daljnji razvoj išao je preko govora Solona Bucka, Arhivistički "Jedan svijet" i osnivanja Međunarodnoga arhivskoga vijeća, do suvremenog razvoja struke. Slijedila su izlaganja Jerzya Skowroneka, Arhivska suradnja za lakšu dostupnost i korištenje arhiva, u kojemu 295