ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 264
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 zacija provedeno načelo da se arhiv po prestanku rada određene organizacije, prebacuje u zemlju gdje je bilo sjedište te organizacije. Raspad SSSR-a doveo je do smanjenja utjecaja Rusije na zemlje članice istočnog bloka, a i prestale su postojati mnoge međunarodne organizacije koje su za cilj imale konsolidaciju država "realnog socijalizma". No, te su zemlje i dalje aktivne članice brojnih međunarodnih organizacija koje nisu unutar sustava UN-a, kao što su npr. Vijeće Europe ili CEFTA (Central Free Trade Agreement). Postoji i kompleksna struktura međunarodnih organizacija koje djeluju unutar sustava integriranja Europe. Povijesni arhiv europske zajednice osnovan je 1983. godine u Firenci. Arhiv nudi neka zanimljiva rješenja glede čuvanja arhiva međunarodnih organizacija, a podrobniji podaci mogu se naći na Web stranici arhiva http://wwwarc.iue.it/. Važnu ulogu u međunarodnom živom igra i NATO (North Atlantic Treaty Organization), koji je 19. svibnja 1999. osnovao svoj arhiv. Arhiv je specijalizirana institucija koja se bavi pohranom, obradom i konzervacijom dokumenata NATO-a, a osigurava i dostupnost dokumenata 30 godina nakon njihova nastanka i nakon postupka deklasifikacije. Dokumenti koji se odnose na privatnost osobe ili sadrže povjerljive komercijalne informacije, dostupni su 30 godina od nastanka uz posebnu dozvolu. 7. međunarodna konferencij a "Colloquia Jerzy Skowronek dedicata "bit će posvećena strategiji automatizacije arhiva zemalja srednje i istočne Europe. Uzimajući u obzir važnost gradiva međunarodnih organizacija, kao i pravo svakog stanovnika određene zemlje na mogućnost objektivne spoznaje elemenata svoje povijesti, moje je osobno stajalište, da bi zemlje na području bivše Jugoslavije trebale pokrenuti međunarodni projekt s ciljem stvaranja vodiča gradiva međunarodnih organizacija koje se djelovale na području bivše Jugoslavije u proteklih 10 godina. Takav vodič smatram naročito važnim glede zaštite dokumenata o preseljenju stanovništva, prognanicima i izbjeglicama, kako zbog važnosti tih dokumenata za povjesničare, sociolo ge i d ruge znanstvenike, tako i zbog zaštite prava pojedinaca na koje se ti dokumenti odnose. Vjerujem da bi UNESCO, Vijeće Europe, Otvoreno Društvo i slične međunarodne organizacije dale materijalnu i moralnu podršku takvom projektu. Živana Heđbeli 264
