ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 262
Izvješća, Arh. vjesn, god. 43 (2000), str. 235-279 hivima Bjelorusije. Maria Sliwinska, član Predstavničkog ureda Poljske u Cultivate-Central and Eastern Europe programu, govorila je o istoimenom programu. Pozvala je prisutne zemlje da se uključe u rad programa koji, među ostalim, potiče suradnju kulturnih institucija i nastoji povezati europske organizacije s profesionalnim organizacijama i nacionalnim tijelima. Jedna od zadaća kojima se bave su i standardi za elektroničke arhive. Podaci o programu mogu se naći na Web stranici http.://vvvVw.cultivate-eu. org. Ewa Rosowska, iz Glavnog ravnateljstva državnih arhiva Poljske, izvijestila je o radu na vodiču zajedničke arhivske baštine zemalja i nacija srednje i istočne Europe. Predstavljena je nacionalna baza podataka poljskih državnih arhiva, kao i publikacija "Reconstruction of the memory of Poland". Leszek Pudlowski, glavni arhivist Arhiva Otvorenog društva, govorio je o arhivima međunarodnih organizacija koje čuva ovaj arhiv. Važno je istaknuti da Arhiv Otvorenog društva čuva Records of the International Human Rights Law Institute relating to the conflict in the former Yugoslavia, HU OSA 340, 1991-1994, 15 d/m, među kojima se nalazi i Final report of the Commission of Experts established pursuant to the Security Council Resolution 780 (1992) S/1994/647 27 May 1994. Podrobniji podaci mogu se naći na web stranici www.osa.ceu.hu, Ljuba Dornik Šubelj iznijela je podatke o osobama osuđenim zbog aktivnosti vezanih uz Informbiro, a pohranjenim u Arhivu Republike Slovenije. Tronda Pejović iz Državnog arhiva Republike Makedonije govorila je o povijesti Arhiva Mekedonije te izvijestila prisutne i o međunarodnom arhivističkom savjetovanju održanom u Dubrovniku 1999. godine, kao i o zajedničkoj izjavi ravnatelja arhiva zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Rajko Kalezić, iz Državnog arhiva Crne Gore, izvijestio je prisutne o svom arhivu te o gradivu vezanom iz informbiroovce. Tijekom održavanja skupa potpisan je sporazum o arhivističkoj suradnji između Poljske i Crne Gore. Međunarodne organizacije sve više i više utječu na sve aspekte života međunarodne zajednice, pojednih zemalja, profesionalnih grupa i građana. Povećana globalizacija dovodi do veće ovisnosti zemalja o međunarodnim strukturama. Međunarodne organizacije su specifičan predmet bavljenja međunarodnog prava, što direktno utječe na status njihovih dokumenata i arhiva. Pravni temelj svake međunarodne organizacije je njen statut odnosno, kad se radi o međudržavnim organizacijama, ugovor koji je potpisala svaka zemlja članica. Trenutno postoji oko 12.000 međunarodnih organizacija, trgovačkog, gospodarskog, humanitarnog, komunikacijskog ili političkog značaja. Organizacije se dijele na međunarodne državne organizacije (IGO - International Governmental Organization) i međunarodne ne-vladine organizacije (INGO - International Non-Governmental Organization). Među međunarodnim ne-vladinim organizacijama specifično mjesto zauzimaju tzv. transnacionalne organizacije, poznate kao jedan od 262
