ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)
Strana - 260
Izvješća, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 235-279 Ptuju, smatra da se marketing na tržištu ne razlikuje bitno od onoga u arhivu, jer je sređivanje arhivskoga gradiva podvrgnuto istim zakonitostima kao i primjerice izrada čavala ili pečenje kruha. Razlika je u tome, stoje rezultate arhivskoga posla teže "prebrojiti" odnosno prevladavajući mentalitet ne vezuje uz rezultate ovoga posla ekonomsku cijenu. Dejan Vončina iz Muzeja suvremene povijesti u Ljubljani, govorio je o tržišno-komunikacijskom spletu muzeja kao neprofitne ustanove. Prema njemu, muzejski stalni postav značajan je element u marketinškom sklopu koji može imati negativnu konotaciju ako definira muzej kao staro prašnjavo mjesto gdje se ništa novoga ne zbiva. On zasebno promišlja i muzejsku zgradu, njezin okoliš, pristup za automobile, pa čak i zadovoljne odnosno muzeju privržene djelatnike, kao bitne segmente dobroga marketinga. Natalija Glažar iz Arhiva Republike Slovenije, iznijela je malo drugačiji pogled na odnose s javnošću u arhivima. Pokušala je učiniti odmak od tradicionalnih pristupa, poput izdavačke ili izložbene djelatnosti arhiva, koje naziva "tehnikama odnosa s javnošću". Referirala je o cijeloj piramidi strategija i programa u građenju odnosa s javnošću s motrišta suvremene komunikologije. Treći tematski blok savjetovanja nazvan je "Računalno popisivanje arhivskoga gradiva u praksi" i sastojao se od tri izlaganja. Miroslav Novak iz Pokrajinskog arhiva u Mariboru, govorio je o mogućnostima obrade, tj. popisivanja velikih količina podataka uz pomoć informacijske tehnologije. Izlaganje je ograničio na tekstualne podatke; istaknuo je prednosti i nedostatke skeniranja, tj. optičkog prepoznavanja znakova te unosa podataka računalnim prepoznavanjem glasa. Dean Ceglar iz Instituta za slovensko iseljeništvo Znanstveno-istraživačkog centra SANU, predstavio je Vodič arhivskoga gradiva tog Instituta, dostupan i na disketi i na www stranicama, dok je Adrijan Kopitar iz Arhiva Republike Slovenije predstavio popis svih (ima ih oko 70) računalno izrađenih obavijesnih pomagala u Arhivu Republike Slovenije od 1992. Predstavljene su i dvije video kasete: Pokrajinskog arhiva u Novoj Gorici i Povijesnog arhiva u Ljubljani. Treba pohvaliti organizaciju savjetovanja; unaprijed je tiskana i svim sudionicima savjetovanja podijeljena publikacija s cjelovitim izlaganjima. Opcije dojam daje problematika razgraničenja u naprednijem stadiju nego u nas te se čini da arhivi, knjižnice i muzeji surađuju tješnje i imaju bolje rezultate suradnje. Na kraju još sličica, svojevrsni kuriozitet koji govori o ponešto drugačijoj kulturnoj politici odnosno imidžu kulture u susjednoj Sloveniji. Iz izlaganja Mihaela Glavana, naime, moglo se doznati daje Zbirka Prešerniana u ljubljanskoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 1995. sponzorski "posvojena" od osiguravajuće kuće "Slovenica" i zahvaljujući tome u cijelosti restaurirana. Melina Lučić 260
