ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 13

Theo H.P.M. Thomassen, Arhivisti i records manageri: ista struka, različite odgovornosti, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 7-18 Novi stručni profil je deinstitucionaliziran na način da buduće arhiviste više nećemo identificirati preko gradiva koje čuvaju, preko posebnog dijela javnosti kojemu služe, ili preko ustanova koje ih zapošljavaju, kao što su arhivi, pismohrane, knjižnice ili dokumentacijski centri, nego isključivo preko njihove stručne specijalizacije i načina na koji koriste svoje stručno znanje na dobrobit zajednice. Novi stručni profil je širok u smislu da perspektiva na tržištu radne snage za novu struku nisu samo javni arhivi, nego čitavo područje koje obuhvaća arhivske ustanove, spisovodne urede i druge organizacije koje se bave obradom i "isporukom" informacija. Većina će njih, ipak, najvjerojatnije biti uposlena u organizacijama koje su se specijalizirale za upravljanje arhivskim gradivom i spisima. U budućnosti će arhivisti posjedovati opće znanje i poznavanje čitavog znanstvenog područja čiji je predmet pisana informacija sjedne strane, dok će s druge strane ipak nastaviti biti specijalisti, eksperti za informacije posebne strukture, za informacije vezane uz poslovne procese, za procesom određene informacije. Novi stručni profil je integriran u dva smisla. Prvo, u smislu da će budući arhivisti biti podjednako kvalificirani i za upravljanje arhivskim gradivom i za upravljanje spisima. Drugo, u smislu da budući arhivisti neće biti specijalisti za papirnate dokumente ili za elektroničke dokumente: njihov pristup će biti generalan, tako da obuhvati i elektroničke i papirnate dokumente naprosto kao različite pojavnosti istoga fenomena. Naša se struka u ovom trenutku nalazi u izazovnom procesu reprofesionalizacije. Niti jedna osobina struke ne može izbjeći redefiniciju: status i usmjerenje arhivističke znanosti, zadaci i stručni profil arhivista, struktura i sadržaj arhivističkog obrazovanja, granice između različitih inofrmacijskih i dokumentacijskih struka i disciplina. Središnje pitanje u ovom procesu su stručne kompetencije. Na koji način možemo naše znanje, razumijevanje, vještine i sklonosti održati aktualnima? Na koji način možemo osigurati da budući arhivisti stiču to znanje, razumijevanje, vještine i sklonosti od samoga početka? Arhivističko obrazovanje i usavršavanje Arhivističko obrazovanje i usavršavanje je ključni čimbenik uspjeha. Arhivska zajednica se mora ozbiljno potruditi da osigura obuhvatan program kontinuiranog obrazovanja namijenjen records managerima i arhivistima istovremeno, kako bi onima, koji su već dio sustava, pružila dobro znanje i poznavanje suvremenih trendova na područjima upravljanja spisima, elektroničkih dokumenata itd., kako bi im prenijela nove metode i postupke, i napokon postigla da promijene svoje navike u struci. U isto vrijeme ona mora osmisliti i organizirati programe 13