ARHIVSKI VJESNIK 43. (ZAGREB, 2000.)

Strana - 11

Theo H.P.M. Thomassen, Arhivisti i records managerï. ista struka, različite odgovornosti, Arh. vjesn., god. 43 (2000), str. 7-18 jektiranja sustava za upravljanje spisima do prestanka postojanja spisa." To može prestrašiti nepripremljenog arhivista koji bi mogao zaključiti daje istjeran iz svog vlastitog područja. To, međutim, nije tako. Arhivska uprava Novog Južnog Walesa odlučila je gledati na spise i arhivsko gradivo kao na jedno, objedinjeno poslovno područje. Ona je jednostavno prevela koncept records continuuma u pojmove koji se odnose na organizaciju. Naravno, ovaj integrativni pristup predmetu arhivistike doista utječe na perspektivu područja kojih se tiče. Ta područja se više ne promatraju kao skup aktivnosti (tj. na jednoj strani evidentiranje i klasificiranje, na drugoj sređivanje i opis), nego kao same funkcije upravljanja spisima i arhivskim gradivom, funkciju upravljanja spisima i funkciju upravljanja arhivskim gradivom. Funkcija upravljanja spisima omogućuje organizaciji da obavlja svoj posao i da bude odgovorna, posredstvom spisa. Arhivska funkcija omogućuje organizaciji (javna služba, društvo kao cjelina) da bude odgovorna za svoju prošlost, posredstvom spisa (arhivskog gradiva). Analiza funkcija suvremenog upravljanja spisima i arhivskih funkcija pokazuje da upravljanje spisima i upravljanje arhivskim gradivom više nisu odvojena područja, niti naprosto faze od kojih jedna slijedi drugu. To su međuovisne funkcije u jednom integriranom procesu. Integrirana arhivistička znanost Arhivistički posao se integrira, pa tako i arhivistička znanost. I ovdje je pokretač promjena informacijska i komunikacijska tehnologija. S druge strane, elektronički dokumenti su dokumenti jednako kao i oni koji nisu elektronički. Stoga probleme na području elektroničkih dokumenata treba rješavati unutar arhivističke znanosti. S druge strane, samo postojanje elektroničkih dokumenata čini nužnim da se redefiniraju svi važniji koncepti arhivističke znanosti i metodologije. Da li su npr. u sređivanju elektroničkih dokumenata prikladni koncepti serije i fonda ili bismo trebali prihvatiti poslovne procese kao jedini strukturirajući koncept? Da li koncept arhivske sveze može biti prikladno sredstvo za analizu elektroničkih dokumenata, jednako kao i onih koji to nisu? Godine 1994. prof. Carol Couture s University of Quebec u Montrealu istaknuo je daje definicija arhiva postala šira i čvršća negoli prije i da arhvistika značajno proširuje svoje područje. Arhivistika se dugo vremena ustručavala da zakorači u područje administrativne vrijednosti arhivskih spisa, baveći se njima samo s obzirom na njihovu evidencijsku vrijednost. Novi, globalni arhivistički pristup, međutim, integrira evidencijske i administrativne aspekte. To će, po njegovu mišljenju, dovesti do jednoobraznosti i kontinuiteta radnji koje arhivisti obavijaju na cjelini dokumenata iz kojih je nastalo arhivsko gradivo i do integriranja primarne i sekundarne vrijednosti arhivskog gradiva. 11